Da bi u sklopu projekta Poslovni uzlet odabrali zaista najbolje male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj, Poslovni dnevnik je za stručnog partnera odabrao tvrtku Bisnode.
Bisnode je odgovoran za metodološki i analitički aspekt projekta, a sam odabir, provjera i rangiranje poduzetnika temelji se na pomno osmišljenoj metodologiji čiju će vjerodostojnost, u konačnici, ocjenjivati i stručna komisija Poslovnog uzleta. Predsjednik te komisije je Nikola Nikšić, direktor analitike i strateškog razvoja Bisnodea s kojim samo razgovarali o stanju u malom i srednjem poduzetništvu u Hrvatskoj te načinu na koji će birati najbolje poduzetnike.
S obzirom da se svaki dan susrećete s podacima o njihovom poslovanju, kako gledate na stanje u malom i srednjem poduzetništvu?
Poduzetništvo u Hrvatskoj nastajalo je u turbulentnim i vrlo teškim uvjetima. U takvim uvjetima, više nego što bi to bilo potrebno u uređenijim sustavima, poduzetnička intuicija i hrabrost dolazili su do izražaja u pozitivnom smislu i nadoknađivali manjak profesionalnih menadžerskih znanja i vještina iz područja planiranja, upravljanja procesima i kvalitetom. No, takav način razvoja ima svoje vremensko ograničenje. U određenom vremenskom razdoblju potrebno je da obje funkcije - poduzetništvo kao vlasnička funkcija, i menadžerstvo kao upravljačka funkcija - budu razdvojene i dovedene u sklad gdje će njihov 'pozitivan sukob' sinergijski generirati najkvalitetnija rješenja i izvedbe. Kako kriza ne posustaje, u potrazi za modelima i rješenjima za izlazak iz krize i preživljavanje, po sistemu 'nikad nije kasno', očito da je sazrelo vrijeme da se tako nešto značajnije realizira u segmentu malog i srednjeg poduzetništva te time poveća njegova konkurentnost i izvrsnost.
Vide li se negdje i pozitivni pomaci?
U duhu često ponavljane sintagme 'kriza je ujedno i prilika' postoje djelatnosti i organizacije koje su bolje od drugih prepoznale i iskoristile određene prigode, djelovale uspješnije i brže u promjenama i unapređenjima, i nije ih baš tako malo. U djelatnostima zdravstvenog i eko turizma, farmaceutike, specijaliziranog agrara i povezane prerađivačke i prehrambene industrije temeljenih na hrvatskim prirodnim potencijalima i posebnostima, metaloprerađivačke industrije koja se stavila u funkciju specijaliziranih dobavljača velikih međunarodnih igrača u auto i drugoj teškoj industriji, IT-a i drugim inženjerskim uslugama također orjentiranim na inozemne partnere i kupce, bilježi se sve veći broj uspješnih poduzeća. Uglavnom se radi o konceptima i pričama u kojima se neizbježno spominje internacionalni uspjeh, odnosno značajna komponenta prihoda ostvarena od izvoza. Izlazak na ino tržište ujedno je i dokaz konkurentnosti i 'certifikat sigurnosti' onima koji su u tome uspjeli, da se mogu održati na domaćem terenu i u slučaju 'agresije' velikih ino lidera.
Što je najrelevantniji pokazatelj poslovanja tvrtke?
Izvući iz konteksta svih dostupnih informacija samo neki financijski podatak o poslovanju, neki pokazatelj ili neku drugu dostupnu relevantnu informaciju o poslovanju, i reći da je to nešto najrelevantnije da bi se za neko poduzeće donijela ocjena poslovanja, ne bi bilo odgovorno niti analitički profesionalno. Niti jedan izdvojeni, ma koliko interesantan podatak ili pokazatelj, ne govori o poduzetničkoj uspješnosti u cjelini, prvenstveno sposobnosti preživaljanja i održivom razvoju na duge staze.Pri donošenju ocjene o poslovanju neke poduzetničke organizacije potrebno je pomno u duljem vremenskom razdoblju promatrati uspijeva li organizacija poslovati na način da uravnoteženo zadovoljava interese svih dionika, interesnih skupina koje ovise, i/ili o kojima ovisi poslovanje organizacije.
Kao predsjednik stručne komisije Poslovnog uzleta, na što ćete posebno paziti prilikom odabira najboljih?
Fokus će biti usmjeren na prepoznavanje i mjerenje rezultata napora poduzetničkih organizacija u postizanju izvrsnosti. Jesu li, kako i koliko, uspjele ustrojiti i uravnotežiti odnose sa svim dionicima: zaposlenicima, kupcima, dobavljačima, investitorima, proračunu, prirodnom okruženju, vlasnicima i upravljačima. Financijski podaci i pokazatelji za razdoblje proteklih pet godina (2009. do 2013.) predstavljat će temeljni podatkovni izvor koji će se nadopunjavati i uspoređivati s nefinancijskim informacijama prikupljenim kroz ankete i intervjue.
S obzirom na tešku gospodarsku situaciju, ljudi se često čude da se u Hrvatskoj može naći 500 malih i srednjih poduzeća koja su proteklih pet godina bili izvrsni. Kakve su vaše procjene?
U pripremi projekta za 2014. simulirali smo samo prvi analitički korak na povijesnim podacima sa zadrškom od jedne poslovne godine, analizu godišnjih financijskih izvješća poduzetnika koji su kontinuirano poslovali u razdoblju 2008. do 2012. Od 75 tisuća promatranih inicijalne kriterije zadovoljilo je 1.500 poslovnih subjekata. Imajući u vidu da je 2013. predstavljala još samo jednu godinu više u uvjetima stagnirajuće krize, privremeno se odričući pravila analitičke preciznosti, može se nagađati da će se taj broj nominiranih ponoviti u 2014. Neki koji su se nalazili na rubnom području će izgubiti pravo na nominaciju, a isto tako, zadržavajući neophodni optimizam, treba vjerovati da su neki u 2013. uspjeli unaprijediti svoje poslovanje do te mjere da su zaslužili nominaciju.
Što može potaknuti malo i srednje poduzetnišvo u Hrvatskoj?
Poduzetnici su ljudi koje ne treba poticati. Proaktivnost je njihova genetska osobina, i upravo oni potiču sve oko sebe, tjeraju snažno na razvoj i boljitak. Imajući u vidu stečeno iskustvo, fleksibilnost i sposobnost prilagodbe, treba ih se iskoristiti kao nositelje promjena.Poduzetničke organizacije koje će pronaći analitički skeneri, i postupci evaluacije u projektu Poslovni uzlet, su kandidati za otvaranje novih radnih mjesta, širenje portfolia proizvoda i usluga, jačeg iskoraka na nova tržišta. Time poboljšaju i financijske efekte svojeg djelovanja. Podrška koja im se namjerava pružiti je ustvari primjena strategije 'odozdo prema gore', tako da se na sustavan način uspješne male poduzetničke organizacije pretvore u grude za pokretanje lavine pozitivnih promjena. Nadam se da će vrijeme pokazati da realizacija projekta daje takve rezultate.
Kako se biraju najizvrsniji
Najbolje poduzetnike u Hrvatskoj birat će stručna komisija i izvršni odbor Poslovnog uzleta. Koja je njihova uloga?
Visoki analitički standardi koji su postavljeni u okviru ovog projekta zahtijevaju da se prikupljeni i obrađeni podaci i informacije, pretvoreni u određene ocjene, promatraju iz više perspektiva i u više iteracija. Upravo zato su oformljeni stručna komisija i izvršni odbor. Izvršni odbor sastavljen je od konzultanata, nositelja CMC certifikata te studenata, članova Financijskog kluba. Vjerujem da je to dobitna kombinacija u kojoj će sinergija iskustva poslovnih savjetnika i motiviranost obrazovanih mladih snaga dati sjajne rezultate i pokazati se dobrim primjerom da se nešto slično primjeni u poduzetničkoj praksi. Poštivanje pravila i standarda analitičke struke koja se traži od izvršnog odbora na mikro razini pri promatranju performansi nominiranih, nadograditi će se kroz rad stručne komisije. Njen zadatak je da nalaz o pojedinom poslovnom subjektu stavi u širi kontekst, na makro razinu, dovede u sklad s obilježjima i interesima hrvatskog društva i gospodarstva u cjelini. Članovi komisije su na ključnim pozicijama velikih gospodarskih sustava i institucija te raspolažu kompetencijama i informacijama da mogu donositi takve kvalifikacije i ocjene.
