Fondovi za gospodarsku suradnju (FGS) ne mogu se pohvaliti prevelikim ulaganjima pa možda čak ni odabirom kompanija u koje bi uložili novac, no zato im je prošle godine dobit bila na zavidnim razinama. Imat će je i ove godine, no svakako manju, prije svega zato što im je ministar Gordan Maras smanjio naknadu s dva posto na 1,375 posto. Kako doznajemo, razmatra se i daljnje smanjenje, ne veliko, no ono važnije bit će da će naknada biti podijeljena na fiksni i varijabilni dio. Pri čemu će taj varijabilni ovisiti o angažmanu pojedinog društva koje upravlja fondom.
Postroženi uvjeti
FGS-ovi trenutačno razmatraju 27 ulaganja, a do sada je odobreno njih sedam. Uloženo je samo 250 milijuna kuna. Ulagači u fondove time nisu nikako zadovoljni i žele ih potaknuti na veći angažman. Bez obzira na to što su svjesni da postupak odabira i ulaska u neku kompaniju zahtijeva vrijeme zbog složenosti posla. Pred FGS-ovima bi se uskoro trebao naći prijedlog da društvo za upravljanje fondovima koje se nije pokazalo dovoljno aktivnim izgubi mogućnost upravljanja fondom te da upravljanje njime preuzme neko drugo društvo. Na tržištu trenutačno posluje pet FGS-ova.
– Mi ih plaćamo kroz ulaganja i naknade da rade kvalitetno, a ne zato da imaju što veću dobit – poručuje jedan od predstavnika ulagača.
Smanjenje povrata na 7%
Naknada koja se uplaćuje društvima služi kao predujam u njihovu poslu koji prethodi odluci treba li ili ne ući u pojedinu kompaniju. Takav je trošak, primjerice, dubinsko snimanje kompanija. Da naknadu zadrže, FGS-ovi moraju svake godine ostvariti ulagačima povrat kapitala od osam posto. Kako bi im olakšali taj dio, razmatra se, doznajemo, smanjenje potrebnog povrata s osam na sedam posto. Inače, najveći ulagači u FGS-ove osim države su i privatni ulagači, ponajprije mirovinski fondovi. Tu se puno puta i javlja apsurd jer su u pojedine kompanije ušli mirovinski fondovi, a gdje bi bilo logičnije da su tamo FGS-ovi koji, s obzirom na to da su rizični fondovi, trebaju ulagati prije svega u projekte koji imaju šanse na tržištu, a jedino što im nedostaje svježi je novac.
Dobar primjer je Dalekovod. U tu kompaniju, koja je već dva tjedna u blokadi, ušli su ove godine mirovinski fondovi i napravili veliki iskorak u pozitivnom smjeru. No iz nepoznatih razloga, kompaniju koja ima puno dogovorenih poslova i onih u planu, blokirala je jedna banka, a potom su to učinile i ostale kako bi zaštitile svoja potraživanja. Upravo zato što je riječ o tvrtki koja ima posla, ali joj treba novac, sudionicima na tržištu bilo je logičnije da je podupru FGS-ovi, a što se, kako doznajemo, i razmatra. Za Dalekovod će to biti najbolje rješenje, slažu se investitori. No pitaju se i zašto, primjerice, FGS-ovi nisu razmatrali Omišalj, što bi također bilo pogođeno ulaganje.
Samo se ve prejetite MaHas, niste ispunili kvotu a za to se odgovara EU pa vas ni Milanović neće sačuvati.