Ministarstvo turizma pokrenulo je izradu strategije turističkog razvoja

dubrovnik
Grgo Jelavić/Pixsell
16.11.2009.
u 20:14

Hrvatski će turizam biti uspješan kad stranci budu ostvarivali više 
od 80 milijuna noćenja. Broj putovanja u svijetu narast će za deset godina sa 900 milijuna na 1,6 milijardi.

Solidna sezona u ovoj godini krize hrvatskom je turizmu vrijedna propusnica za daljnji put, a strategijom razvoja, čija izrada počinje, trebao bi kompletirati putnu dokumentaciju za budućnost. Kakva bi pak ona trebala biti i kojim je alatima osigurati bavit će se idućih mjeseci ekipe stručnjaka.

Za sada turizam ima strateški marketinški plan, koji se formalno odnosi na razdoblje do 2014., ali daje zaviriti i dalje, sve do 2020., kad bi našu zemlju trebalo godišnje posjećivati gotovo dvostruko više stranih turista nego sada, koji bi kod nas prespavali čak 80 milijuna noći i napravili gotovo 20 milijardi eura prometa.

Ostati neprepoznatljiv
Naravno, sve uz znatno bolje cijene nego sada i puno veću kvalitetu i sadržajnost našeg turizma. Kad je takav plan donesen, nije bilo negodovanja turističke javnosti. Kako se i protiviti većoj kvaliteti i gotovo triput većim prihodima? Sada se, međutim, otvara pitanje hoće li strategija razvoja uistinu trasirati put u tako elitno turističko društvo.

– Pred nama su dva scenarija: ili pravi, suštinski razvoj ili ostati na istome, s prevladavajuće masovnim i neprepoznatljivim turizmom – ocjenjuje istarski hotelijer Veljko Ostojić. – Hrvatska može biti Austrija na Mediteranu, s visokokvalitetnim turizmom, s puno velikih turističkih tvrtki, ali i malih kvalitetnih objekata. Nužno je osigurati uvjete da se privatni smještaj može pretvarati u ozbiljan obiteljski biznis, a kampovi u holiday parkove.

Mora se stvoriti povoljniji okvir za rekonstrukciju postojećih hotela te omogućiti i nekoliko velikih green field projekata u turizmu. Uz takav razvoj, atrakcije, očuvanu prirodu i prošlost pretočenu u stil života, hrvatski turizam svoje rezultate može i udvostručiti – kaže Ostojić i dodaje da će naš turizam biti uspješan onda kad u svakom trenutku u godini bude ugošćivao bar 50.000 turista.

Prvo iz krize
Predstavnici agencija, kampova i privatnog smještaja nešto su oprezniji. U idućem desetljeću računaju s maksimalno četiri milijuna gostiju i pet milijardi eura više nego sada.

– Dalje neće ići bez kvalitetnijih rješenja za investicije, zaštitu prirode i održivi razvoj – naglašava agencijski stručnjak Ivan Pukšar.

Predstavnik privatnih iznajmljivača Nedo Pinezić dvoji pak da desetljeće obilježeno krizom uopće dostaje za velike promjene.

– Volio bih 2020. naš turizam vidjeti u rukama naših građana kroz tisuće malih poslovnih subjekata iz svih djelatnosti – kaže Pinezić – Ali prije strategije razvoja turizma treba nam strategija izlaska iz krize, pa razvojna strategija zemlje, a onda kompatibilne razvojne strategije za poljoprivredu, turizam, promet, industriju, itd.

Iz kabineta Damira Bajsa kao odgovor na pitanje o budućnosti turizma zasad stiže još jedan popis želja: “Turizam u budućnosti mora biti izvoran, prepoznatljiv i konkurentan“.

Ključne riječi

Komentara 11

OB
-obrisani-
20:53 16.11.2009.

Hrvatska je od pamtivjeka bila turisticka zemlja za proleterijat europe i takva ce i dalje ostati, tu ni tisucu luksuznih golfterena ne moze promijeniti.

OB
-obrisani-
00:46 17.11.2009.

hrvatska nema tradiciju elitnog turizma, dubrovnik nije elitna destinacija, to ne može biti niti opatija, tzv. elitni turisti k nama ne dolaze, za to je jug francuske, ligurijska obala, toscana, safari u keniji...etc. Grand tour u 18. i 19. st .nikad nije niti dotakla ove krajeve

UL
ultima
23:24 16.11.2009.

Za titoForever: nema, veliš, Boga, ma mnogo je korisnije što nema tita. A nisam ti ono uspoređivao Pariz sa Splitom. (Ča je pusta Londra kontra Splitu gradu.) Samo sam pojasnio da turiste zanimaju strana odredišta, pa i gradovi, a nene samo Zrće itd. Uostalom bilo je jadno gledati krdašca Japanaca kako ljeti tumaraju po Zagrebu nedjeljom kad je manje-više sve bilo zatvoreno. Sapienti sat. Bog i Hrvati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije