Europska će kriza dovesti do usporenog rasta svjetske proizvodne stope, upozorenje je koje stiže iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
BDP eurozone mogao bi pasti 5 posto, britansko gospodarstvo imat će slične gubitke, dok će američki BDP pasti 2 posto, a japanski 1 posto, piše u izvješću. Prema tome crnom scenariju, s obzirom na spori rast u spomenutim gospodarstvima, većina bi ih mogla ponovno završiti u recesiji.
– Unatoč napretku u okruženju suočenom s ograničenjima, stječe se dojam da nije dovoljno učinjeno kako bi se zaustavilo širenje krize i ublažili njezini učinci u fiskalnoj, bankarskoj i u sferi rasta – kažu iz MMF-a ocjenjujući dosadašnje poteze eurozone.
Predviđa se i da, ako se kriza eurozone produbi, potrebe najsiromašnijih svjetskih zemalja za inozemnim financiranjem do kraja 2013. godine mogle bi narasti na 27 milijardi dolara.
U izvješću se procjenjuje koliko gospodarske mjere SAD-a, Kine, eurozone, Japana i Velike Britanije međusobno utječu na te zemlje i ostatak svijeta. Istaknuli su da iz tog društva eurozona zadaje daleko najveće brige političarima. Za potrebe izvješća MMF je konzultirao 35 zemalja, uključujući izabranu skupinu gospodarstava u nastajanju – Brazil, Češku, Indiju, Južnoafričku Republiku, Tursku, Rusiju, Južnu Koreju, Poljsku, Meksiko i Saudijsku Arabiju.
Osim globalnih briga koje uzrokuje eurozona, MMF je skrenuo pozornost i na SAD te Aziju.
Upozorio je da SAD u 2013. godini mora ukloniti prijetnju ''fiskalne litice'' zbog 4000 milijardi dolara vrijednih poreznih olakšica kojima istječe rok i smanjenja državne potrošnje.
Usporavanje ulaganja u Kini moglo bi pak pogoditi trgovinske partnere i svjetske cijene. To bi imalo velik utjecaj na azijske dobavljače, ali isto i na Japan i Njemačku.
A zbog naglih promjena raspoloženja tržišta visoki javni dug velik je problem Japana. MMF je još naglasio da bi Velika Britanija trebala osnažiti financijski sustav i potaknuti povjerenje u banke.
Sve je to luk i voda. Samo pokretanje proizvodnje vodi van iz krize. A proizvodnja se može pokretati i bez (značajnih) investicija ali treba uložiti puno rada i dobre volje. Naravno, uz ovakvu poreznu presiju o pokretanju proizvodnje uzalud je pričati.