Nakon što su tjedan dana boravili u Hrvatskoj i razgovarali s ključnim akterima u političkom i ekonomskom životu zemlje, MMF ocjenjuje da fiskalne smjernice Milanovićeve vlade predstavljaju “korak u pravom smjeru”, budu li provedene u cijelosti. No, tu je opreznu pohvalu začinio nizom “ali”.
BDP tone jedan posto
Prva ograda vezana je uz Vladinu procjenu gospodarskog rasta od 0,8 posto u ovoj godini. MMF nije tako optimističan, već smatra da ulazimo u godinu u kojoj će BDP potonuti jedan posto. Ni oni nisu uzeli u obzir nedavno najavljene javne investicijske projekte “jer je nepoznato vrijeme njihova pokretanja, uvozna komponenta i učinak na rast”. Vlada tvrdi da će pozitivnu stopu rasta u ovoj godini osigurati tako što će javna poduzeća uložiti osam milijardi kuna, a tek se čekaju konkretniji programi. MMF, međutim, upozorava da će se eurokriza i dalje prelijevati na Hrvatsku putem slabog izvoza, visokih kamata i nižeg priljeva kapitala. Dinamika rasta javnog duga i fiskalnog deficita iz protekle tri godine neodrživa je, zbog čega pozdravljaju predložene mjere fiskalne konsolidacije čiji bi učinak bio smanjenje deficita opće države za jedan posto. MMF-ovci nisu zagovornici povećanja poreza iako imaju razumijevanja za veći PDV.
– Konsolidacija koja počiva na rashodima primjerena je jer je porezno opterećenje među najvećima u regiji. Smanjenje rashoda stoga mora biti usredotočeno na smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, ograničavanje ili zamrzavanje plaća, smanjenje subvencija i daljnje reforme u mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Međunarodni monetarni fond opet upire prstom na, kako kažu, relativno visoke plaće i rasprostranjene rigidnosti. Tržište rada jedno je od najmanje konkurentnih u regiji, dok su plaće visoke u usporedbi s dohotkom i produktivnošću. MMF se u zaključnoj izjavi nije previše bavio tečajem, već je samo usput dodao da je potrebna “interna devalvacija” putem smanjenja cijena i plaća jer bi zbog velike devizne izloženosti gospodarstva tečaj bilo skupo prilagođavati na drugi način.
Prioritet, stoga, mora biti dan strukturnim reformama, promjeni uvjeta na tržištu rada, ubrzanju privatizacije i smanjenju troškova. Slično kao što misli Čačić i MMF savjetuje hrvatskim vlastima da pripreme “pričuvne mjere” u slučaju da prelijevanje krize iz europodručja dovede do narušavanja prihoda i financiranja. Cilj tih mjera treba biti daljnje ograničavanje mase plaća u javnom sektoru i mirovina.
Čekaju se rejting agencije
Zanimljivo je da je delegacija MMF-a u zaključnoj izjavi zahvalila hrvatskim vlastima na “izvanrednoj suradnji, otvorenim razgovorima i toplom gostoprimstvu”. Hrvatski izvori navode da nije bilo razgovora o novom aranžmanu, jer hrvatska strana smatra da i bez njihovih preporuka znaju što trebaju napraviti. U Hrvatskoj su prošli tjedan bili i predstavnici kreditne agencije Fitch koji će svoje mišljenje objaviti krajem veljače. Tijekom ovog mjeseca očekuje se dolazak preostalih dviju rejting agencija – Standard&Poor’sa i Moody'sa. Sve tri agencije dosad su smatrale da je Hrvatska sposobna otplaćivati svoje dugove.
U projektu 21 je MMF izgleda pod brojem JEDAN, ha, ha, ha