Ubrzo nakon što su banke izbrusile kriterije moratorija za one pogođene koronakrizom, uslijedilo je razočaranje: kamate, solemnizacija i troškovi zakomplicirali su realizaciju, a prema bankama krenule kritike da moratoriji nisu ispunili svrhu i zaštitili najugroženije. Zašto Hrvatska nema jednogodišnji moratorij, otkuda toliki troškovi ako je HNB propisao da se krediti pod pauzom godinu dana neće tretirati kao loši i je li ova kriza presudila kunskim kreditima, razgovaramo s direktorom Hrvatske udruge banaka Zdenkom Adrovićem.
Predsjednik Zoran Milanović žestoko se obrušio na banke riječima da će “iz ovoga opet izaći masnog vrata” aludirajući da su profiteri u kriznoj situaciji. Kako to komentirate?
Banke u cijelom EU, pa i u Hrvatskoj, očekuju velike gubitke uz povećane rezervacije zbog posljedica epidemije koronavirusa. Stoga smatram da je nužno ekonomskoj sferi i prema bankama pristupati oprezno vodeći računa o očuvanju stabilnosti financijskog sustava. Moramo razmišljati o osiguravanju kvalitetnih temelja jednom kada ova situacija završi jer tada će banke imati ključnu ulogu u oporavku. Od banaka se očekuje redovno poslovanje i financiranje države, poduzeća i građana te ne bi bilo racionalno zahtijevati provedbu modela moratorija koji se ne provodi ni u jednoj drugoj državi. Već danas možemo primijetiti povećanu potrebu za financiranjem svih sektora, svjesni smo da je to samo početak te da će banke biti stup i oslonac kreiranja ponovnog rasta i osiguravanja prosperiteta. Istaknuo bih da banke u gotovo svim razvijenim državama poput Austrije, Njemačke i Češke provode slične modele moratorija, dok u nekim elementima hrvatski model čak i prednjači. Pojedine države poput Slovenije i Mađarske odlučile su pitanje moratorija riješiti zakonski, ali i ta rješenja podrazumijevaju obračun redovnih kamata tijekom moratorija i ne razlikuju se od hrvatskog modela. Drugačijim modelima, koji nisu u skladu sa smjernicama Europske agencije za nadzor banaka, zasigurno bi se ugrozio financijski sustav.
Prema bankama pljušte kritike da moratoriji nisu ispunili svrhu – zaštitili najugroženije koji su ostali bez posla ili sa smanjenim prihodima. Koliko je dosad stiglo i odobreno zahtjeva, o kojoj se vrsti zajmova radi?
Smatramo da je model u Hrvatskoj puno fleksibilniji i daje mogućnost bankama za pojedinačni pristup svakom klijentu. Rok od šest mjeseci za većinu je optimalan u ovom trenutku, dok za građane i poduzetnike koji su najviše pogođeni ovom krizom banke već sada imaju dodatna rješenja i mogućnosti. Nudi se i kraći rok moratorija jer klijenti imaju različite potrebe. Tijekom moratorija građanima se ne naplaćuje anuitet kredita i ostali troškovi, a redovna kamata se obračunava i naplaćuje u razdoblju nakon moratorija. Banke su i po tom pitanju maksimalno susretljive i prilagođavaju nastavak otplatnog plana mogućnostima i zahtjevima klijenata. Prema tome, klijenti imaju mogućnost produljiti otplatu kredita za 12 mjeseci i plaćati manje iznose rata kredita nakon što se krizna situacija smiri kako bi se očuvalo financijsko zdravlje svih koji su pogođeni epidemijom. Klijentima čije je ostvarenje dohotka (in)direktno vezano uz turistički sektor banke mogu odobriti moratorij od 12 mjeseci te produljenje roka otplate kredita za 18 mjeseci, kako bi rate kredita u nastavku otplate bile manje nego prije samog moratorija. U idućim danima održat ćemo sastanke s predstavnicima raznih sektora kako bismo saslušali njihove prijedloge te pronašli zadovoljavajuća rješenja. Prema zadnjim podacima HUB-a, zahtjev za moratorij predao je 45.431 građanin i 7934 poduzetnika, a odobreno ih je više od 23.000. Većina zahtjeva građana odnosi se na nenamjenske kredite, a manji dio su stambeni krediti. Banke odobravaju moratorije brzo i efikasno te će i svi budući zahtjevi biti obrađeni u najkraćem mogućem roku.
Ako je HNB propisao da banke do 31. ožujka 2021. moratorije neće klasificirati u neprihodujuće kredite pa ne treba izdvajati rezervacije – dakle za njih nema troška osim odgode prihoda, kako to da se trošak za tromjesečni moratorij prosječnog stambenog kredita (90-ak tisuća eura) penje i do 1000 eura?
HNB je prilagodio regulatorni okvir u skladu sa smjernicama EBA-e s ciljem održavanja likvidnosti gospodarstva i građana u krizi pandemije koronavirusa. Dakle, regulatori u svim državama EU olakšali su bankama uvjete provođenja moratorija budući da postoji mogućnost da veliki broj klijenata zatraži moratorij istovremeno. Međutim, EBA u svojim smjernicama naglašava da banke ne bi imale mogućnost klasificirati klijente kao uredne ako bi provodile moratorije uz oprost kamata ili povlaštene kamatne stope. Stoga sve banke u Europi provode slične modele moratorija, a u Hrvatskoj je model jedan od najkvalitetnijih i obuhvaćene su sve vrste kreditnih obveza uz trajanje moratorija u skladu s realnim potrebama. Tijekom trajanja moratorija ne postoje troškovi za građane, a obračun redovnih kamata ovisi o vrsti kredita i razdoblju otplate. Prosječni iznosi redovnih kamata za tri mjeseca znatno su niži od navedenih, a one se po isteku moratorija mogu otplatiti tijekom preostalog razdoblja otplate kredita ili na kraju.
Kako objašnjavate da neke banke traže solemnizaciju, a istovremeno drugima nije potrebna?
Svaka banka ima vlastitu politiku poslovanja, a svima zajedničko jest činjenica da nastoje maksimalno olakšati situaciju građanima i minimalizirati troškove. Većina banaka prilagodila je interne procedure i ponudile rješenje klijentima u vezi s troškovima solemnizacije ugovora. Istovremeno je Hrvatska javnobilježnička komora objavila da će za trajanja epidemije primjenjivati znatno snižene tarife što svakako pozdravljamo i smatramo važnim za građane. Prema tome, troškovi solemnizacije izrazito su niski te su banke i po tom pitanju pokazale potpuno razumijevanje. Banke će nastaviti aktivno doprinositi društvenoj zajednici s ciljem ublažavanja posljedica krize.
S obzirom na rast devizne štednje od početka koronakrize, je li to kraj kunskih kredita?
U ovom trenutku preuranjeno je govoriti o kraju kunskih kredita, ali smanjena sklonost prema štednji u kunama negativno će utjecati na ponudu kredita u kunama. Budući da se istosmjerni proces ne odvija i na strani potražnje, izgledno je da će kunski krediti biti skuplji u odnosu na eurske.
Jel USKOK konačno krenuo sa istragom nelegalnog podizanja kamatnih stopa u RAjfajzen lizingu, što se događalo u vrijeme kada je ova kreatura tamo glumila Predsjednika Nadzormog Odbora?!?