Bruto društveni proizvod svih zemalja svijeta iznosio je 41.200 milijardi eura, odnosno 41,2 bilijuna eura u 2008. godini, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, Svjetske banke i statističkog odjela Ujedinjenih naroda. Europska unija s BDP-om od 12.500 milijardi eura čini 30,4 posto cijelog svjetskog gospodarstva i uvjerljivo je najjača ekonomska sila u globalnim razmjerima. Nakon EU, najjače gospodarstvo ima SAD s BDP-om od 9658 milijardi eura, što je udio od 23,4 posto u globalnoj ekonomiji.
Treća i četvrta gospodarska sila svijeta prije dvije godine bili su Japan i Kina, s udjelima od 8,1, odnosno 7,1 posto. Vrijednost BDP-a Japana bila je 2008. godine 3338 milijardi eura, a Kine 2941 milijardu eura. U međuvremenu, pretpostavlja se da je kinesko gospodarstvo uspjelo preteći japansko, koje je za razliku od kineskog bilo više izloženo globalnoj recesiji.
Europska unija bila je uvjerljivo i najveći izvoznik, prema podacima za 2009. godinu. Iz EU je lani izvezeno robe vrijedne 1094 milijarde eura, što je u odnosu na 683 milijardi eura iz 1999. godine povećanje od 60,2 posto. Drugi najveći svjetski izvoznik je Kina (860 milijardi eura), što je povećanje u 10 godina od čak 371 posto, i SAD (760 milijardi), odnosno 16,7 posto više u odnosu na 1999. Nakon Kine, najveći rast izvoza u posljednjih 10 godina imale su Indija (+262 posto) i Saudijska Arabija (+250 posto).
Europska je unija 1200 milijardi eura bila i najveći svjetski uvoznik robe i usluga, ispred SAD-a (1150 milijardi) i Kine (720 milijardi eura). Kineska trgovinska razmjena porasla je tako gotovo pet puta, indijska četiri, a ruska više od tri puta u odnosu na 1999. U istom razdoblju, trgovinska razmjena EU i Japana otprilike 60 posto, a SAD-a manje od 20 posto.
Prema podacima UN-a i Eurostata, svijet u ovoj godini ima 6,9 milijardi stanovnika. Najgušće naseljena zemlja je Kina sa 1,35 milijardi stanovnika, što je 20 posto cijele svjetske populacije. Kinezi su pak 1960. godine činili 21,4 posto cijele populacije. Druga je zemlja svijeta po broju stanovnika Indija (1,21 milijarda stanovnika). EU ima 501 milijun stanovnika, što čini 7,2 posto svjetske populacije. Udio Europljana u ukupnoj svjetskoj populaciji gotovo se prepolovio. Prije 50 godina, 27 zemalja koje su danas članice Europske unije činile su 13,3 posto svjetske populacije. Najviše je porastao udio Indijaca u ukupnoj populaciji, sa 14,8 posto 1960., na 17,6 posto ove godine. SAD sa 320 milijuna stanovnika čini 5 posto svjetske populacije, Indonezija ima 230 milijuna, a Brazil 200 milijuna stanovnika.
U 1960. u svijetu je prosječno umiralo 116 novorođenčadi na 1000 rođenih, za razliku od 36 u današnjem EU. U 2008. stope smrtnosti znatno su se smanjile. U svijetu je tako prije dvije godine na 10000 rođenih umiralo 473 novorođenčadi, za razliku od 45 umrlih u EU. Najveću smrtnost novorođenčadi imaju Indija i Južnoafrička Republika, a najmanju Japan, Južna Koreja i EU.
Europljani danas u prosjeku žive 79,2 godine, a svjetski prosjek je 67,6 godina.
Na 100 stanovnika svijeta 2008. bilo je 21 korisnika interneta, a u EU na internet je bilo priključeno 64 posto stanovnika EU. Po broju priključaka na internet prednjače Južnokorejci (77 posto) i Kanađani (73 posto) u 2008. godini. U Indiji i Južnoafričkoj Republici samo je 7 posto stanovnika priključeno na internet.
U svijetu na 100 stanovnika ima 60 korisnika mobilnih uređaja, a u EU čak 122. Po broju mobitela prednjači Saudijska Arabija – na 100 stanovnika dolazi 147 mobitela. Najmanje mobitela ima u Indiji (30 na 100 stanovnika) i Kini (48 mobitela na 100 stanovnika).
Potrošnja energije po stanovniku u svijetu porasla je 8 posto od 1990. do 2008. Uvjerljivo najviše energije po stanovniku troše Kanađani, čak 128 posto više od Europljana.
e Hustone, tvoja propala ideologija koja je sprjecavala inicijativu pojedinca , sprjecavala natjecateljski duh, unistavala kreativnost zatvarala i ubijala politicke protivnike temeljila se je velikom djelom na niskim osjecaju ZAVISTi.