Neto rezultat poslovanja malih srednjih i velikih poduzetnika u regiji istok koja obuhvaća Vukovarsko-srijemsku, Osječko-Baranjsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Virovitičko-podravsku županiju u 2012. godini bio je negativan, stoji u Analizi poslovanja malih i srednje velikih poduzetnika koju je izradio Bisnode.
Poduzeća su u toj regiji 2012. godine poslovala s gubitkom od 1,9 milijardi kuna, dok je, za usporedbu, 2008. rezultat bio pozitivan, s dobitkom od 996 milijuna kuna.Od ukupno 8777 regionalnih malih poslovnih subjekta u 2012. godini 58,8 posto iskazalo je neto dobitak, a 41,2 posto gubitak. U kategoriji srednjih poslovnih subjekata, 115 (66,9 posto) je dobitaša, a 57 (33,1 posto) gubitaša. Ti omjeri kod malih su povoljniji u odnosu na prosjeke Hrvatske (55,4 posto dobitaša), a kod srednjih nešto lošiji jer se na razini cijele države ta brojka kreće na razini od 68,5 posto. Promatrano u odnosu na 2008., rast broja aktivnih poslovnih subjekata (1567 novih poduzeća) donio je regiji 222 dobitaša i 1345 gubitaša.
Od 43 veliki poduzeća, njih 27 bilo je u gubitku.Kao i na razini cijele države, i u regiji istok se u četiri godine povećao broj poslovnih subjekata. Međutim, unatoč četverogodišnjem rastu broja poslovnih subjekata, broj zaposlenih je padao."Očito je gubitak radnog mjesta u nekoj od većih organizacija silom prilika, tjerao ljude da se okušaju u samostalnom poduzetništvu i tako pokušaju rješiti egzistencijalne probleme. Podaci o prosječnom broju zaposlenih u jednom malom poslovnom subjektu za regiju istok su veći nego prosjeci za Hrvatske, što može ukazivati da je kod ljudi s istoka Hrvatske potreba za sigurnim radnim mjestom u strukturiranijoj organizaciji izraženije dominantnija od poduzetničke ambicije", zaključuje Nikola Nikšić, direktor strateškog razvoja i analitike Bisnodea.
Aktivni subjekti
U segmentu srednjih poduzeća nije bilo značajnijih promjena u broju aktivnih poslovnih subjekata, a broj zaposlenih je u 2012. doživio minimalnu negativnu promjenu u odnosu na 2008. godinu. Srednji poduzetnici regije istok su prema prosjeku broja zaposlenih veći u odnosu na prosjek Hrvatske.Dok su poslovni prihodi malih u 2012. u odnosu na 2008. manji za 16,6 posto, poslovni rashodi su se smanjili za 13,7 posto, a trošak kamata za svega 9,2 posto. Neto profitna marža iz 2008. koja je bila 2,9 posto, već je u 2009. zamijenjena negativnim rezultatom, gubitkom koji je kao rezultat poslovanja, uz određene oscilacije, iskazivan u cijelom četverogodišnjem razdoblju nakon 2008. godine. Prihodi od prodaje u inozemstvu nakon značajnog pada u 2009. i 2010., u 2011. i 2012. su rasli, no daleko od dovoljnoga da nadomjeste manjak prihoda s domaćeg tržišta koji je u padu.Operativna dobit i malih i srednjih samo je u 2008. omogućavala da se uredno servisiraju troškovi kamata i posluje s makar minimalnom neto dobiti, a zasigurno takav pritisak tekućih obveza prema kreditorima je onemogućio neka ulaganja u modernizaciju opreme i jačanje konkurentnosti, pogotovo za nastupe na inozemnim tržištima i povećanje prihoda od izvoza.
"Povijesne prakse da se zaduživanjem financiraju projekti koji ne stvaraju nove vrijednosti i donose prihode, a često i da se djelomično zadovoljava vlastita potrošnja vlasnika i upravljača dolaze neizbježno na naplatu", kaže Nikšić.Nelikvidnost, hrvatski negativni dodatak na stagnirajuću krizu koja već pet godina obilježava gospodarstvo Hrvatske, predstavlja veliku slabost malih poduzeća regije istok. Primjećuje se sve dulji rok podmirenja obveza prema dobavljačima, koji je dosegao 140 dana, a naplata potraživanja se realizira u prosječno 112 dana. Ti pokazatelji pokazuju određena odstupanja u odnosu na prosjeke Hrvatske za mala poduzeća ( 118 dana naplate i 136 dana plaćanja), na istoku mali poduzetnici naplaćuju šest dana brže, a obveze se podmiruju četiri dana sporije.
Niže plaće
Usporedba podataka o prosječnim neto plaćama regije Istok u odnosu na prosjeke realnog sektora u cijeloj Hrvatskoj ukazuje da su plaće na istoku Hrvatske znatno niže od državnog prosjeka, ali uz lagani trend smanjenja razlika. Tako su prosječne plaće 2008. godine bile na 80 posto državnog prosjeka, dok su 2012. povećane na 82 posto prosjeka Hrvatske. Porast prosječne plaće u regiji Istok u 2012. u odnosu na 2008. iznosio je 5,1 posto, dok je na razini države rast u istom razdoblju bio manji te je iznosio 1,8 posto."Usporedba prosjeka neto plaća za regiju i Hrvatsku za nekoliko djelatnosti s inače većim prosjecima te za poljoprivrednu djelatnost koja bi u skladu s raspoloživim prirodnim resursima trebala nositi regiju istok, ukazuje da razlike između prosjeka nisu posljedica različite strukture djelatnosti regije", tvrdi Nikšić. U poljoprivrednoj djelatnosti u ukupnom broju poslovnih subjekata djeluje veći broj velikih i srednje velikih poduzeća i njihove plaće od 4656 kuna pozitivno utječu na prosječne plaće te djelatnosti u regiji.
Regija istok
Pet županija
Vukovarsko-srijemska, Osječko-Baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija
