S obzirom da je lokacija elektrane izvan naseljenih područja, u unutrašnjosti otoka, radovi su se mogli izvoditi i tijekom ljeta jer nisu smetaju turistima koji su se i ove sezone odmarali na Cresu.
Kamen temeljac SE Cres na proljeće su zajednički položili ministri Oleg Butković i Gari Cappelli, te predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić.
- Unatoč globalnoj krizi izazvanoj koronavirusom, HEP je bez oklijevanja nastavio s realizacijom plana investicija za 2020. godinu koji je utvrđen u do sada najvećem iznosu u povijesti HEP-a, od gotovo pet milijardi kuna. U ovom trenutku, u izgradnji ili pred početkom izgradnje imamo vjetroelektranu Korlat i čak sedam sunčanih elektrana“, izjavio je tom prilikom predsjednik Uprave HEP-a Barbarić, napomenuvši da na otoku Cresu HEP razmatra izgradnju još dvije sunčane elektrane, SE Cres 2 od 4,14 MW, neposredno u blizini SE Cres te SE Ustrine kod Osora, snage 9,99 MW.
Prva creska elektrana obuhvaća površinu od 17,3 hektara istočno od otočne magistrale Porozina – Mali Lošinj u blizini sela Orlec. Podijeljena je na 13 segmenata pojedinačne snage 500 kW što daje ukupnu snagu od 6,5 MW. Instalirat će se ukupno 20.330 panela domaćeg proizvođača Solvis. Zanimljivo je da će se paneli smjestiti tako da omogućuju nesmetan prolaz malih životinja unutar ograde sunčane elektrane i ispašu ovaca unutar ograđenog područja. Očekivana proizvodnja električne energije iznosi gotovo 8,5 milijuna kWh godišnje, što je dovoljno za opskrbu oko 2.500 prosječnih kućanstava. Ukupna vrijednost investicije je 41 milijun kuna.
Goste je prilikom polaganja kamena temeljca pozdravio i domaćin, gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako, uz kojeg su bili drugi predstavnici lokalnih i županijskih vlasti te fra Vitomir Glavaš, gvardijan Samostana sv. Frane u čijem je vlasništvu zemljište na kojem se gradi elektrana.
- Iznimno sam sretan i ponosan jer je današnji trenutak kulminacija dugogodišnjeg truda i uspješne suradnje svih razina: privatnih vlasnika, Grada Cresa, Primorsko-goranske županije i državnih institucija, a posebno Hrvatske elektroprivrede. Moj tim i ja radimo na energetskoj tranziciji otoka s ciljem potpune dekarbonizacije do 2040. godine, naglasio je Jurjako i podsjetio na već realizirane projekte kao što su zamjena kompletne javne rasvjete LED tehnologijom, energetska obnova školske i vrtićke zgrade, te program energetske tranzicije cresko-lošinjskog otočja koji se provodi uz tehničku pomoć Europske komisije.
Dugotrajan i zahtjevan postupak pripreme potrebne dokumentacije do lokacijske dozvole proveo je Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije koja je svojim Prostornim planom elektranu proglasila građevinom od županijskog značaja. Projekt je potom preuzeo HEP sporazumom o suradnji kojeg su uz, predsjednika Uprave Franu Barbarića, potpisali zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić i Zdravko Tuba, tadašnji gvardijan Samostana. Investitora prati Regionalna energetska agencija Kvarner čiji je osnovni zadatak poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih i alternativnih izvora u Primorsko–goranskoj županiji.
HEP je potom na natječaju kao najpovoljnijeg izvođača odabrao međunarodnu zajednicu ponuditelja, tvrtke PVI Solar, PVI GmbH, Intecco i Deling. Izvođač je uspio pripremiti teren, iskrčiti raslinje i izravnati zemljište, a onda je epidemija koronavirusa gotovo onemogućila putovanja na otok te se nije moglo započeti s građevinskim radovima. Čim su to prilike dopustile organizirano je uvođenje izviđača u posao te svečano polaganje kamena temeljca. Upravo se gradi trafostanica, postavljaju temelji za ugradnju elemenata i polažu kablovi.
- Svaki poslovni poduhvat na otoku posebno je izazovan, pa tako i ova investicija. Primjerice, opremu koju ćemo ugraditi u elektranu dopremit ćemo sa četrdesetak šlepera, a za izvođenje građevinskih radova koristit ćemo i lokalne tvrtke. Ugovoreni rok dovršetka radova je travanj sljedeće godine, ali, ukoliko nam to vremenske prilike budu dozvolile, očekujemo da će sve biti gotovo i ranije, izjavio je Nebojša Dulić, direktor tvrtke PVI Solar.
Lokacija najveće hrvatske sunčane elektrane nalazi se unutar područja ekološke mreže pa je trebalo zatražiti i mišljenje Ministarstva zaštite prirode i okoliša. Nakon izrade glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Ministarstvo je izdalo rješenje prema kojem je projekt ekološki prihvatljiv uz primjenu zakonom propisanih i rješenjem utvrđenih mjera. Koliko se pazilo na prirodu govori i činjenica da je unutar područja elektrane sačuvana lokva na kojoj se napajaju ovce, a analiziran je mogući utjecaj na ptičji svijet, kao i na staništa rijetkih biljaka, primjerice orhideja koje se mogu naći na tom području. Pretpostavlja se da će s vremenom životinje postavljene panele početi koristiti kao sklonište od vremenskih neprilika jer će ograda koja će okruživati elektranu biti tako konstruirana da će biti omogućen nesmetani prolaz malih životinja. Može se čak govoriti o svojevrsnoj biološko-tehnološkoj simbiozi jer će ovce moći koristiti panele kao zaštitu, a s druge strane će pasti travu i na taj način, kao svojevrsne žive kosilice, održavati travnjak.
Osim tri velike elektrane za koje je zainteresiran HEP, na sjevernom dijelu otoka planira se izgradnja jedne manje, „komunalne“, solarne elektrane. Grad Cres jedan je od suosnivača nove energetske zadruge koja bi izgradila takvu elektranu na Tramuntani, što će biti prvi projekt u sklopu energetske tranzicije cresko-lošinjskog otočja u koji će se moći uključiti šire građanstvo.
