U hrvatsku željezničku infrastrukturu ulažu se milijarde kuna i to uglavnom iz EU fondova, no u tom golemu kolaču ne može sudjelovati jedna od najvećih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj – Pružne građevine (PG). Nakon propasti velikih domaćih građevinara poput Konstruktora i Vijadukta, PG je sa 1500 radnika jedna od rijetkih hrvatskih građevinski tvrtki koja ima kapaciteta za realizaciju velikih projekata u željeznici. No, PG je tvrtka kći HŽ Infrastrukture, a prema europskim pravilima, povezana društva korisnika EU sredstava i kredita razvojnih banaka zbog sukoba interesa ne mogu izvoditi radove na takvim projektima.
Održavanje se vraća u HŽI
Pružne građevine tako nisu mogle primjerice uskočiti u pomoć kad je podizvođač radova na obnovi postojećeg i gradnji drugog kolosijake pruge Dugo Selo-Križevci, investicije vrijedne gotovo 1,5 milijadi kuna, Hidrolektra-niskogranja upala u proslovne probleme. Novi podizvođač nađen je u BiH, no radovi na tom projektu sad kasne dvije godine. Ipak, rješenje za PG je, doznajemo, napokon nađeno. A ono će biti navedeno u Pismu sektorske politike za željeznicu koje bi Vlada trebala do kraja godine donijeti.
Vlasništvo nad PG-om bi se prenijelo na Ministastvo državne imovine ili Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ili pak na neku drugu državnu instituciju. Tako bi onda ta tvrtka mogla dobivati poslove na obnovi i modernizaciji željezničke infrastrukture koji se financiraju iz EU fodnova i sredstava europskih razvojnih banaka. Pri tome bi sektor redovnog održavanja bio vraćen u HŽI, u kojem je i prije bio, a radi se, kažu upućeni, od 450 do 500 radnika. Time bi HŽI zadržao nadzor nad poslovima održavanja, a što je core business te tvrtke. U PG-u bi ostalo između 800 i 1000 radnika.
Prema podacima iz Godišnjeg izvješća PG-a za 2018., na kraju te godine tvrtka je imala 1477 zaposlenih, od čega 1066 na neodređeno vrijeme, 393 na određeno i 18 u željezničkom fondu. PG je osnovan 2002. i u 100 postotnom je vlasništvu HŽI-a od kojeg ostvaruje čak 98 posto svojih prihoda. U sljedeće četiri godine HŽI će u željezničku infrastrukturu uložiti čak 9,3 milijarde kuna iz EU fondova i kredita razvojnih banaka, a prebacivanjem vlasništva nad PG-om na neku drugu državnu investiciju omogućilo bi se toj tvrtki da uzme dio tog kolača.
Poništen natječaj 2015.
Tako se više ne bi mogao ponoviti slučaj iz 2015. godine kad su na prvo nadmetanje za radove na obnovi postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka pruge Dugo Selo-Križevci stigle dvije ponude – španjolske građevinske tvrtke OHL i udruge koju je predvodila austrijska tvrtka Swietelsky udružena s nekoliko hrvatskih kompanija, među ostalima i PG-om.
Swietelsky i PG u prvom su krugu dali neobvezujuću ponudu, a u međuvremenu se ispostavilo da PG ne smije sudjelovati na tom nadmetanju. No u drugom krugu su u istom sastavu morali dati i obvezujuću ponudu. Problem oko sukoba interesa pokušao se riješiti tako da je udio PG-a bio sveden na nulu, no ta tvrtka je i dalje formalno bila dio te udruge. Stoga je bio veliko pitanje može li se njima dati taj posao, a da se ne izgubi novac iz europskih fondova.
Udruga koju predvodi Swietelsky bila je u okviru predviđenih 198 milijuna eura, dok su Španjolci ponudili 300-tinjak milijuna kuna od procijenjene vrijednosti. Stoga su tada u HŽI-u poništili taj natječaj i raspisali novi. Na koji se naravno nije javio PG.
Desetljećima je na snazi plansko uništavanje željezničkog sustava, od razbijanja jedne firme na četiri, pa onda i osnivanje njihovih firmi kćeri sa svojim upravama i direktorima, unutarnjim službama i sl. Samo kako bi se povećao broj rukovodećih položaja. Sada kada je sustav pred kolapsom zbog nedostatka radnika, kada uprave više nisu same sebi dovoljne jer nema tko odraditi ni minimalno, kada je javno mišljenje da sve treba rasprodat i predat u privatne ruke, ili uložit hrpetinu novca da bi vlakovi vozili nema ko te novce niti potrošit,a da dobit ostane u RH. Pogodovanje ponovno stranim firmama koje će pokupiti maslo. Politički prodano i opljačkano u relativnoj tišini. Veleizdaja je riječ koja je odgovarajuća u slučaju HŽ-a. Natjerali su narod da zaboravi da je željeznica najefikasniji oblik kopnenog prijevoza ljudi i tereta što se uči još u osnovnoj školi.