Članice OPEC-a usuglasile su da će podržati produljenje dogovora o rezanju proizvodnje sirove nafte za ukupno 700 tisuća barela dnevno. Predvođeni saudijskim ministrom energetike Khalidom Al-Falihom, složili su se kako je nužno da se ograničenje proizvodnje produlji do kraja 2018., s ciljem da u trećem tromjesečju iduće godine “isuše” ponudu na tržištu.
Dogovoreno je to na tradicionalnom sastanku u Beču na koji, osim članica OPEC-a među kojima Saudijska Arabija ima ključnu ulogu, dolaze i naftom bogate zemlje koje nisu dio kartela. Ipak, presudna za dogovor bit će riječ ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rusija bi se sastanku u austrijskoj prijestolnici trebala pridružiti u kasnijim popodnevnim satima četvrtka, ali se već može naslutiti da se nijedna zemlja uključena u pregovore neće iz dogovora povući s obzirom na to da svima odgovaraju efekti koje je lani dogovorena akcija već polučila.
Naftom se u četvrtak trgovalo po cijeni od 64 dolara po barelu, što je 33 posto više u odnosu na studeni prošle godine. Za zemlje bogate naftom svaki rast cijene crnog zlata razlog je za slavlje s obzirom na to da se proračunska potrošnja financira upravo iz prihoda nastalih njezinim izvozom. Međutim, ovakvo jačanje inicijative na globalnoj razini donijet će skuplji život svakom građaninu. Unatoč inzistiranju aktivista na zelenoj energiji, tradicionalni energenti, posebno nafta i plin, baza su za proizvodnju u cijelom svijetu i njihova cijena uvelike utječe na standard građana.
Naftaši se nadaju da će nafta probiti i granicu od 70 dolara u idućim mjesecima, a to će se sigurno preliti na cijene goriva i transporta. Prirodni plin nije u posljednjoj godini bitnije mijenjao cijene, što je dobro za troškove grijanja i velike industrije. Eurostat je nedavno objavio usporedbe troškova za energente u zemljama članicama Europske unije po kojima se vidi da hrvatski građani žive u privilegiju niske cijene električne energije i plina. Samo Bugari, Litavci i Mađari imaju nižu cijenu struje od Hrvata koji u prosjeku plaćaju 12 eura za 100 kilovatsati električne energije, dok za usporedbu Nijemci i Danci plaćaju više od 31 euro za istu količinu energije.
Međutim, Danci ne kupuju ni centa skuplju struju od Hrvatske, dapače cijena je potpuno jednaka, već razliku u cijeni čine porezi. Vlada je od početka godine smanjila PDV na električnu energiju pa je i time značajno spustila konačnu cijenu. I plin za kućanstva jeftiniji je u Hrvatskoj nego u većini zemalja EU. Jeftinije prolaze samo Rumunji i Mađari koji značajno subvencioniraju plin za građanstvo i imaju regulirano tržište. Plaćamo u prosjeku 3,6 eura za 100 kilovatsati plina, dok Šveđani istu količinu plate čak 12 eura. Ipak, kada se cijene energenata za kućanstva stave u kontekst kupovne moći, situacija se znatno mijenja. Najjeftinije u odnosu na primanja struju plaćaju Nizozemci, a plin je najjeftiniji Britancima. Hrvati izdvajaju tek malo niži dio primanja u odnosu na prosjek Europske unije.
Vlada platila clanak. Sve je tako jeftino u Hrvatskoj. Za struju ljudi trose 50€ prosjecno. Njemci 100€. No, Njemci rade za 1500€, Hrvati za 500€ ( minimalac na racun, ostatak na ruke) Kad Hrvati dodju do penzije, ako su imalii srece. Drzava ce im uzet sve, jer nece moc zivjeti sa 1800 kuna, koliko takva mirovina iznosi.