Davanje koncesija za eksploataciju nafte i plina u Jadranskom moru kompanijama Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina podiglo je veliku prašinu u javnosti. Iako će nas projekt pozicionirati kao energetskog lidera u jugoistočnog Europi i samo u početnoj fazi ispitivanja donijeti investicije vrijedne 4 milijarde kuna, koje bi nam mogle pomoći u izvlačenju iz duboke ekonomske krize, javnost se opravdano pita hoće li taj nužni, ali itekako opasan biznis proizvesti kontraefekt te onečistiti more i uništiti najprofitabilniji stup gospodarstva u Hrvatskoj - turizam?!
Povećanje od samo 1 posto
Koliko se stav Vlade i mnogobrojnih ekoloških udruga razlikuje oko ovog pitanja, pokazala je i javna rasprava održana prošle godine na stranicama Ministarstva gospodarstva. Sličan dojam ostavilo je unakrsno razmjenjivanje argumenata pro i contra u medijima u kojima su uočljivi šaroliki motivi, od osobnog animoziteta, želje za profitom te skepse koja je (ne)utemeljenja na znanstvenim argumentima.
Danas nitko ne može osporiti da eksploatacija nafte predstavlja rizik od havarije i onečišćenja, ali niti da su izljevi nafte na bušotinama rijetki incidenti. Žestoki protivnici bušenja u Jadranu često zaboravljaju da se ono prakticira već desetljećima i kako su u začecima prije 70 godina, standardi zaštite okoliša bili na daleko nižoj razini negoli danas. Opet, sve to vrijeme u Jadranu nije zabilježen niti jedan ozbiljniji incident. U obzir valja uzeti i činjenicu da na talijanskoj strani Jadrana postoji 1358 istražnih bušotina od kojih aktivno djeluje više od 110 plinskih i 38 naftnih. U Hrvatskoj ih je 133, ali sve su plinske i aktivno ih je 38. Najavljeno aktiviranje novih povećat će ukupni broj naftnih platformi u Jadranu za samo 1 posto.
Mnogi će i na taj podatak odmahnuti rukom te upozoriti da takav omjer snaga ne govori ništa o mogućim rizicima u Hrvatskoj zbog morskih struja koje bi, u slučaju izlijevanja nafte, u našem priobalju izazvala golemu ekološku katastrofu. U slučaju kad bi se isto dogodilo u Italiji, na našem dijelu Jadrana katastrofa bi bila izbjegnuta jer bi se naftne mrlje širile prema Otrantskim vratima. Ali što je onda s bušotinama u Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj koje bi, vođene istom logikom, u slučaju katastrofe onečistile naš dio obale?
Statistički, veću opasnost vjerojatno će predstavljati povećanje broja tankera. Prema podacima EU i hrvatskog Instituta za oceanografiju, oni godišnje kroz Jadran prevezu 70 milijuna tona nafte i naftnih derivata. Drugi podaci, oni koje je načinila Europska komisija, govore da se u naš Jadran svake godine manjim incidentima izlijeva oko 100.000 tona nafte, ulja i drugih ugljikovodika te kako je samo 2001. godine njihova površina bila ekvivalentna površini tri otoka Cresa.
S druge strane ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak uvjerava nas da će od samog početka procesa istraživanja i eksploatacije biti postavljeni najviši ekološki standardi koji uključuju pozicioniranje platformi 10 kilometara od obale i šest od otoka. Strateška studija utjecaja također zabranjuje i bušenje u vrijeme turističke sezone, a u obzir uzima i utjecaj na ribarstvo te ekologiju, pri čemu se vodilo računa o mriješćenju ribe, sredozemnim galebovima, izvoru buke za dupine i kornjače te gniježđenju sokola.
Lucidnost ili ludost?
No mnogobrojne udruge koje se brinu o zaštiti okoliša optužuju ministarstvo i Agenciju za ugljikovodike da su dosadašnje strateške procjene utjecaja na okoliš učinjene proizvoljno te kako ne smiju biti relevantno mjerilo za problematiku. Ističu da je upuštanje u eksploataciju nafte u Jadranu sulud i opasan ''eksperiment'' koji nam može ugroziti najvrjedniji resurs koji imamo.
Jesu li njihovi argumenti dovoljni da okrenemo leđa eksploataciji koja će nam u budućnosti osiguravati 53,5 posto dobiti od ukupne tržišne cijene nafte i 60 posto od ukupne tržišne cijene plina izvučenog iz Jadrana? Ili pak možemo pomiriti krajnosti i profitirati na oba područja?
Svoja nam mišljenja iznesite u sklopu nove VL inicijative. Uključite se i kažite što mislite o svemu, komentirajte na Twitteru uz hashtag #VLinicijativa, komentirajte ispod ove teme na našem Facebooku ili napišite svoj prijedlog na samoj VL inicijativi. Najsuvislije i najzanimljivije prijedloge objavit ćemo u sljedećem članku, a u trećem ćemo pitati stručnjake za njihovo mišljenje o ovoj temi.
I upamtite! Večernji list vam nudi platformu za iznošenje mišljenja da zajedno nešto promijenimo u državi. Sudjelujte i u drugim, već pokrenutim, VL Inicijativama.
>>'Nećemo biti nijemi promatrači bušenja u hrvatskom Jadranu'
>>Donosimo istinu o bušotinama u Jadranskom moru
Dosta će biti jedan incident pa da lijepi plavi Jadran postane mrtvo more.