Nagradu "Zlatni ključ" udruge Hrvatski izvoznici za najboljeg izvoznika 2017. godine u kategoriji velikih poduzeća dobila je Valamar Riviera, kod srednjih proizvođač fotonaponskih modula Solvis, a najbolji u kategoriji malih i mikro izvoznika je proizvođač peći i kotlova za pelete MCZ. Jadran Galenski laboratorij (JGL) je dobitnik u kategoriji najinovativnijeg izvoznika.
Nagrade su im dodijeljene u petak na konvenciji Hrvatskih izvoznika održanoj pod nazivom "Izvoz kao generator rasta i razvoja Republike Hrvatske", na kojoj je predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago ocijenio da su izvoznici najbolji dio gospodarstva i gotovo jedini temelj na kojem se mogu graditi promjene.
Kazao je da izvoznici, koji čine 15 posto poduzeća, zapošljavaju 51 posto od ukupnog broja zaposlenih, ostvaruju 62 posto investicija te 66 posto prihoda od prodaje. Nadalje, 73 posto svih ulaganja u Hrvatskoj dolazi od izvoznika, kao i 76 posto dobiti.
Iako su izvoznici lani imali rast prihoda u odnosu na 2016. od 7,9 posto, imali su i pad dobiti. Bago je to prokomentirao rekavši da je samo jedno poduzeće lani moralo imati ispravak vrijednosti veći od milijarde kuna, no on smatra da je došlo do ispravka od nekoliko milijardi kuna.
"Da nije bilo mjera koje su poduzete oko Agrokora, imali bismo drastično veći pad, a utjecaj na gospodarstvo bio bi drastično veći", smatra on.
Zabrinjava ga što u odnosu uvoza i izvoza sa zemljama EU-a imamo godišnji debalans od 8 milijardi eura, ali i što izvozimo jeftine, a uvozimo skupe "tone".
Bago nije pristalica blaćenja obrazovnog sustava, koji po njemu treba usavršiti i podići mu efikasnost. Pitao se, naime, kako to da je naš obrazovni sustav loš, ako ljudi koji su ga završiti i otišli iz zemlje nerijetko dobivaju same pohvale i prvorazredne pozicije u kompanijama.
U "Deklaraciji hrvatskih izvoznika 2018"., izvoznici se zalažu za primjenu novih tehnologija, ističući da to ne ovisi samo o poduzetnicima već i kombinaciji mjera ekonomskih politika u području industrijskog razvoja, inovacija, infrastrukture, obrazovanja itd.
Traže i smanjenje parafiskalnih davanja te izravnih poreza i troškova rada kroz znatno niže doprinose na plaću.
Osim na europska tržišta, Hrvatska se, kaže Bago, treba orijentirati na izvoz u svjetske ekonomije s većim stopama rasta BDP-a, ali i bolje koristiti svoju dobru zemljopisnu poziciju.
Izvoznici se nadaju što bržem ulasku Hrvatske u schengenski prostor, sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om te većoj dostupnosti alternativnih izvora financiranja.
Žele i ulazak u eurozonu uz razinu deviznog tečaja koja neće ugrožavati konkurentnost izvoza.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
