Utemeljene dobre prognoze

Napokon smo uhvatili tempo rasta veći od dva posto

Split - Vrhunac sezone
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
19.10.2016.
u 23:45

U Addiko Banku drže da se domaća potrošnja oporavlja ne samo zbog turizma već i zbog deflacije, nižih kamata na dug, rasterećenja dohotka

U financijskoj javnosti direktor ekonomskih istraživanja Addiko Banka Hrvoje Stojić slovi kao nepopravljivi pesimist. No, nakon podizanja prognoze ekonomskog rasta s dva na 2,7 posto i isticanja niza drugih vrlo optimističnih fundamenata na 20. Makroekonomskim prognozama, njegov će se imidž očito promijeniti. Kao što se i imidž Hrvatske mijenja zbog rasta izvoza, rekordne turističke sezone čije će prihode iz prethodne dvije godine, smatra ekonomist, biti teško ponoviti, rasta domaće potrošnje i smanjenja javnog duga te njegove stabilizacije na 87 posto udjela u BDP-u nastavi li se fiskalna prilagodba.

Cjenovna konkurentnost

U skladu s tim, Stojić, kao i Sanja Mađarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke, očekuje i skori popravak hrvatskog investicijskog rejtinga.

– Rejting bi trebao biti otprilike za jedan stupanj bolji ako se nastavi stabilizacija duga. Agencije bi trebale pozitivno reagirati u sljedećih šest mjeseci – smatra Stojić i napominje da se za to, doduše, traži više reformi, a manje populizma.

Hrvatska je, kaže, napokon uhvatila tempo rasta veći od dva posto a da ključni sastojci njegove održivosti ne nedostaju. Od 2009. udio izvoza u BDP-u porastao nam je 14 postotnih bodova i imamo solidan rast robnog izvoza zbog cjenovne konkurentnosti i pristupa tržištu EU i globalnim trgovačkim lancima. No, zbog pada investicijske i potrošačke potražnje iz eurozone, očekuje se njegovo lagano usporavanje.

– Na oporavak u domaćoj potrošnji, osim turizma, utjecala je i deflacija, poboljšala je kupovnu moć, stanovništvo sve jeftinije servisira svoj dug, osjeća se utjecaj prethodnog poreznog rasterećenja dohotka i optimizam zbog najave novog – analizira Stojić koji takav trend očekuje i sljedećih godina, ali nešto slabijeg intenziteta.

No, dok je s jedne strane deflacija utjecala na dobre trendove potrošnje, s druge Stojić najavljuje normalizaciju cijena glavnih burzovnih sirovina, uključujući naftu i prehrambene proizvode, ukratko “oporavak” inflacije. Da, rast cijena dobar je za tvrtke i njihove prihode, no za stanovništvo se oporavak inflacije ne može nazvati dobrom viješću. Tu makroanalitičari i građani–potrošači različito gledaju na stvari.

Nezaposlenost pada

Uz pad stope nezaposlenosti, koju već dogodine pozicionira na 14,6 posto, a u 2018. na 14 posto, pozitivni su se trendovi pojavili i u kreditiranju. Predsjednik uprave Addika Mario Žižek otkrio je da su stope rasta novih kredita veće od 50 posto u odnosu na protekla razdoblja.

– Vidimo sitno odljepljivanje kreditne aktivnosti kad izoliramo utjecaj CHF-a, počinje oporavak kreditiranja, posebno u korporativnom sektoru – kaže i ekonomistica Svjetske banke Mađarević Šujster.

Dok ona govori o globalnom usporavanju rasta, Stojić sljedeće godine vidi njegovo blago ubrzanje. Prethodne su godine ipak uzele danak.

– Zadnjih pet godina globalni je rast produktivnosti najsporiji u posljednjih 70 godina, što reflektira vrlo suzdržane stope investiranja – zaključuje Stojić.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije