Galopirajući javni dug nedavno se, prema procjenama HNB-a, popeo na 261 milijardu kuna, što je podatak s kraja listopada. Mjesec za mjesec Hrvatska se tako sve više udaljava od granice javnog duga od 60 posto BDP-a, a time i od uvođenja eura. Nezasitna država kojoj će u iduće tri godine trebati više od 77 milijardi kuna za plaćanje dospjelih dugova i pripadajućih kamata izlaže se opasnosti da kreditori, koji su bili dobro raspoloženi za zarađivanje na dugu Hrvatske, kažu – ne! Očekujući takav rasplet u iduće dvije godine ekonomisti okupljeni oko Marijana Kostrenčića i Matice hrvatske aktualiziraju opciju takozvanog javnog zajma, odnosno narodne obveznice.
Čeka se rast kamata
– Ideju izdavanja narodne obveznice predložili smo u okviru aktivnosti Matice hrvatske još prije pet godina smatrajući da je to najbolji način aktiviranja štednje građana, uz dva uvjeta: transparentnost državnog raspolaganja tako skupljenim novcem i porezne olakšice u budućnosti – kaže Kostrenčić napominjući da bi obveznica bila zanimljiva građanima koji na njoj mogu i dobro zaraditi. Ideja počiva na uvjetu da se takva vrsta plasmana veže uz konkretni projekt. Slično mišljenje ima i makroekonomist Željko Lovrinčević uz ogradu da zajam od građana može uspjeti jedino u financiranju konkretnih projekata jer ne vjeruje da bi građani financirali opću obveznicu.
– U ovom trenutku na tržištu ima dovoljno novca pa se država neće obraćati građanima, ali kad narastu kamate na svjetskim tržištima, doći će i do takve potrebe. Opći tip obveznice naići će na nepovjerenje građana jer bi se povezala s dugom države. Zato zajam mora biti projektnog karaktera, odnosno država treba ponuditi građanima financiranje konkretnih projekata poput gradnje pruga, luka, dijela autoceste ili pak većih i opsežnijih reformi – predlaže Lovrinčević koji očekuje da bi prvu narodnu obveznicu u iznosu od najmanje milijardu eura mogli dobiti najranije 2016., odnosno u mandatu nove vlade.
Štednja u korist kune
Projektni tip narodne obveznice podržava i profesor Ljubo Jurčić, ali pod uvjetom da se plasira u trenutku gospodarskog rasta. Smatra kako bi neodgovorno bilo tražiti od građana da svoju ušteđevinu predaju državi na trošenje u trenutku kada se o javnim financijama razmišlja kratkoročno i kada taj novac može služiti za pokrivanje rupa.
– Novac koji služi isključivo da politika dobije još jedan dan na vlasti nije moralno uzimati od građana – kaže Jurčić. U suglasju ekonomisti ističu i da narodna obveznica može biti i te kako korisna za makroekonomske trendove, a ne tek za javne financije. Naime, visoka stopa eurizacije domaće ekonomije, kako tvrdi Lovrinčević, u trenutku kada se udaljavamo od uvođenja eura može biti samo otegotna okolnost za Hrvatsku pa bi se usmjeravanjem dijela štednje u državnu obveznicu mogla popraviti valutna struktura štednje u korist kune. Prednost bi bila i u novim oblicima ulaganja građana, koji su se povukli s tržišta kapitala obeshrabreni krizom još 2009.
>>Lalovac najavio novo zaduženje za milijardu eura
>>Gospodarstvu eurozone 19 mjeseci ubrizgavat će se po 60 milijardi eura
ovaj samo pametuje, ajde napravi nesto konkretno