Ivan Ćurković novi je predsjednik uprave Partner banke. U poslovnoj je karijeri obavljao i dužnost pomoćnika ministra gospodarstva te pomoćnika generalnog direktora Ine. Bio je član NO-a Partner banke i predsjednik NO-a Metroholdinga, vlasnika banke.
Prošla godina nije dobro završila za bankarski sektor u Hrvatskoj. Četvrtina banaka završila je u minusu, a posebno je apostrofirana grupa malih banaka. Kako to tumačite?
Vaša je konstatacija djelomično točna. Prema javno objavljenim privremenim rezultatima, bankarski je sektor u Hrvatskoj ostvario nižu profitabilnost nego u prethodnim godinama, a četvrtina grupe tzv. malih banaka imala je gubitak. Grupa malih banaka posebno je apostrofirana u kontekstu javne sugestije HNB-a o nužnosti njihova okrupnjavanja. Kriza je znatno utjecala na cijeli sektor, a jednaki troškovi regulacije za velike i male banke znatno su oslabili male! Partner banka je lani pozitivno poslovala, ostvarivši 14,7 milijuna kuna dobiti iz redovitog poslovanja. Najvećim je dijelom to rezervirala za potencijalno loše plasmane te tako spremno dočekala sljedeću godinu, koja će biti jednako teška. Banka je poznata po tome da većinu plasmana osigurava kvalitetnim osiguranjima.
Određene banke imaju problem s adekvatnosti kapitala te im je potrebna dokapitalizacija. Kakav je slučaj s Partner bankom?
Jamstveni kapital banke od 175 milijuna kuna i adekvatnost od 14,41% (propisana je 12%) dovoljno govore te banka nema potrebu za dodatnim kapitalom. Moram reći da vlasnik razmišlja o dokapitalizaciji, ali isključivo u funkciji dodatnog jačanja banke i stvaranja podloge za značajniji rast u idućim godinama.
Partner banka smatra se umjerenom bankom zbog svog konzervativnog pristupa bankarstvu?
Riječ je o banci koja od početka ima jasnu viziju o svojoj poduzetničkoj i javnoj funkciji. Sve je vrijeme stabilno rasla bez potresa ili afera te je s razlogom u javnosti percipirana kao konzervativna ili, bolje, sigurna banka. Držim da je to u korelaciji s vlasničkim kontinuitetom obitelji Čulo, vlasnikom gotovo 100% banke.
Kako je Partner banka opstala kada znamo da je u Hrvatskoj od 2000. zatvoreno 30 banaka?
Odgovor valja tražiti u izuzetno konzervativnom poslovanju, no uvijek je i iza svega stajala vlasnička struktura sa svojom imovinom. Vrhunac bankarske krize u Hrvatskoj bio je zapravo 1998. Te je godine Partner banka pokazala otpornost na krizna stanja. Bila je spremna, imala je dovoljne rezerve i mjesecima je isplaćivala zahtjeve svojih klijenata, sve dok se nisu počeli vraćati u banku. Tako je stekla epitet sigurne i banke od povjerenja.
Najavljuje se okrupnjavanja bankarskog sektora putem inicijative fondova rizičnog kapitala. Koji je stav Partner banke o tome?
HNB već dulje vrijeme sugerira malim bankama da se okrupne radi racionalizacije troškova i smanjenja osjetljivosti na krizna stanja. Poznato mi je da je HNB u tome smislu iznio i konkretan prijedlog koji se odnosi na pet banaka iz te grupe, koji zasad nije urodio plodom zbog nedostatka modela i nepremostivih razlika među vlasnicima banaka. Partner banka, koja gaji sumnju prema toj inicijativi, čvrsto stoji na nogama i nema razloga popuštati pritiscima fondova rizičnog kapitala.
Je li gospodarska kriza, nastala na pohlepi financijskog sektora u SAD-u, narušila povjerenje građana u banke?
Kriza nije bitno narušila povjerenje hrvatskih građana u banke, što dokazuje činjenica da je štednja građana u bankama u porastu. Hrvatske banke bitno su drukčije dizajnirane od banaka u SAD-u. Imaju veće obvezne rezerve i veću adekvatnosti kapitala pa su puno otpornije na krizne situacije. Interesantno je pritom napomenuti da upravo deseci tisuća malih banaka u SAD-u nisu bili bitno potreseni pohlepom financijskog sektora. Povratak povjerenja u bankarski sektor na globalnoj razini moguć je etičnijim i socijalno odgovornijim poslovanjem banaka te većom zakonodavnom kontrolom i jamstvom države za štedne uloge.
