S 1,8 milijuna turista Istri je uspjelo ostvariti svako drugo noćenje od lani, a u ljetnoj špici i svako četvrto od ovogodišnjeg rezultata cijele Hrvatske. Da su u toj regiji izvukli turistički maksimum, potvrđuje i analiza prema kojoj je tristotinjak vila u unutrašnjosti Istre zadržalo top-cijene iz vremena prije korone, koje se kreću od, ovisno o broju soba, prosječnih 2600 do 4200 eura po tjednu. Povrh toga, Istru su ovog ljeta otkrili i neki novi gosti, a o tome kako teku zadnji tjedni, što turizam čeka 2021. i koje su lekcije koronasezone razgovaramo s direktorom Turističke zajednice Istre Denisom Ivoševićem.
– U moru loših vijesti upravo su ti novi gosti, koji su ranijih godina odlazili u neka razvikanija, elitna mediteranska ljetovališta, i najveći dobitak. Ova nam je godina pokazala da i u Pragu, Beogradu, Budimpešti, pa i među najbrojnijim Nijemcima, ima puno mladih, dobrostojećih turista kojima je Istra veliko iznenađenje i koji nisu znali da kod nas mogu dobiti vrhunsku kvalitetu. Oduševljeni su, govore da će se vratiti. Od mnogih Beograđana smo, recimo, čuli: “Ma kakav Mikonos i Santorini pored Rovinja i unutrašnjosti Istre”.
Percepcija je da turisti iz Srbije ne mogu biti bogznakakvi potrošači.
Pogrešno, upravo su oni ovog ljeta spasili sezonu u mnogim hotelima s pet zvjezdica, obiteljskim hotelima, restoranima i vinarijama, posebice na području Rovinja i okolice. Sada je na nama da te nove činjenice uvažimo i kroz marketing. I ne samo mi u Istri, gdje god se dogodio pomak u kvaliteti, mora se tražiti nove goste bolje platežne moći. To se već događa, a ova je sezona pokazala da ih ima i u zemljama u koje nismo dovoljno ulagali.
Je li Istra, s 26 posto svih noćenja, profitirala prvenstveno zbog blizine velikim emitivnim zemljama?
U ovoj godini blizina je bila važna, ali gostu iz Münchena, Beča ili Praga bliži su i Rijeka i Zadar nego Pula. Istra je kapitalizirala 20 godina orijentacije ka kvaliteti pa danas nudi i kvalitetu smještaja i obučene ljude, odnosno profesionalnu uslugu. Nije svejedno kako se posluži i ‘obična’ kava. K tome, Istra na malom prostoru nudi puno sadržaja. Kada bismo šestar zaboli na pola puta između Novigrada i Motovuna, u krugu od 20 kilometara našli bismo više od 300 obiteljskih hotela, restorana, agroturizama, uljara, vinarija... To je impresivno bogatstvo i raznolikost kvalitete na malom prostoru. Unutrašnjost je postala destinacija za sebe i privlači goste koje more ne zanima. Okupaju se na bazenu i bave se onim što vole. Jedni bicikliraju, trče, šeću se, drugi obilaze srednjovjekovne gradiće i odlaze na izložbe, treće zanima gourmet ponuda...
Koliko je sada gostiju u Istri?
Oko 50.000, od čega je 28.000 Nijemca, 8000 Slovenaca te po nekoliko tisuća Čeha, Poljaka, Mađara i domaćih gostiju.
Od tri destinacije s najviše noćenja ovog ljeta dvije su iz Istre, Rovinj i Medulin, ali tu je i Vir; kako to?
To su zamke statistike. Brojke su točne, ali da bi neko mjesto bilo cjelovita turistička destinacija, mora imati i hotele, turistička naselja, atrakcije, manifestacije..., a ne samo vikendice, odnosno kuće za odmor. Bez obzira na ovogodišnje brojke, naše najznačajnjie destinacije i dalje će biti Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Opatija...
Istra posljednjih dana ili nema novozaraženih ili samo dvoje-troje, daje li to nadu da će biti nešto od posezone?
Epidemiološka situacija je takva već danima, što nam daje mogućnost da zadržimo Nijemce, ali i da se nadamo da će nas možda i Slovenija skinuti s crvene liste. U tom bi slučaju mali hoteli, vile, restorani, vinarije... imali posla do kraja rujna. Nakon toga ćemo ovisiti o vikend-gostima. To su obično Austrijanci, ali kod njih se komplicira situacija s koronom. No i u listopadu očekujemo nešto Nijemaca, Slovenaca i Beograđana.
Je li se Hrvatska mogla i bolje izboriti s koronom?
Do polovice kolovoza bili smo svima primjer, a turizam je stao jer smo dopustili rad noćnih klubova, svadbe i veća okupljanja. Nadam se da smo naučili da turizmu ide dok god smo organizirani, disciplinirani, dosljedni i odgovorni.
Korona ostaje suputnik i dogodine, kako se pripremiti za 2021.?
Uvjerili smo se da stvari mogu jako dobro funkcionirati, ali i da se sve brzo uruši ako se malo opustimo. I za 2021. bit će ključna epidemiološka situacija, ali i pomoć države u očuvanju radnih mjesta, likvidnosti i u pripremi naredne turističke godine. U Francuskoj, recimo, plaće u turizmu bile su sufinancirane 100 posto, a sada 85 posto. Hrvatski proračun možda ne može podnijeti takvo nešto, ali osim izravne pomoći, može se pomoći i oslobađanjem od davanja.
Koliko će 2021. otežati činjenica da su globalni buking portali na koljenima?
Oni su važni za turizam u cijelom svijetu, pa su, naravno, važni i nama. Imat će sada vremena da se restrukturiraju i repozicioniraju i neće svi propasti. Svakako su u puno težoj situaciji turoperatori i avioprijevoznici o kojima ovisi dosta naših destinacija.
Korona dugoročno mijenja turizam, masovnost izlazi iz mode, traže se ekološki osvješteniji domaćini. Koji su dijelovi Hrvatske najbliži tom idealu?
Definitivno Istra, ali i cijela Hrvatska ima što ponuditi. Ako se mjesta udaljena nekoliko kilometara od autocesta prema Milanu ili Münchenu, kojima dnevno prolaze deseci milijuna automobila i u čijoj su blizini razne industrije, mogu promovirati kao eko, onda je cijela Hrvatska ekološki turistički proizvod.
Možda ne bi bilo loše da moj upis ipak opstane, da idimo kako će proći!