Birokracija

Nigdje u EU kao u RH ne trebaju dozvole za elektrane na krovovima

'Employees work in  a solar farm  in some 110 kilometers north of Athens on November 11, 2010.With agriculture in Greece facing a bleak future from rising costs and falling produce prices, thousands o
'ARIS MESSINIS'
23.12.2010.
u 10:00

U Sloveniji je Glibota za solarnu elektranu sve papire dobio za dva mjeseca, a u Hrvatskoj bi ih mogao čekati i do tri godine. Bude li imao sreće, dobit će ih za pet mjeseci

Tvrtka Ma.Co.T, u vlasništvu slovenskog poduzetnika hrvatskog podrijetla Ljube Glibote, planira graditi dvije solarne elektrane vrijedne 1,2 milijuna eura u industrijskim zonama Kukuljanovo i Čaporice pokraj Rijeke, odnosno Trilja.

Sporost HEP-a

One bi bile instalirane na krovove industrijskih pogona za preradu soli u vlasništvu te tvrtke. No investitor Glibota žali se kako su u Hrvatskoj, u odnosu na zemlje Europe, puno teži uvjeti za takvo ulaganje. U prvom redu naglašava kako je nelogično da se za elektrane koje se grade na krovovima pogona moraju ishoditi dozvole – lokacijska i građevinska.

– Nigdje u Europi za elektrane na krovovima ne trebaju dozvole. One poskupljuju, ali i vremenski otežu samu investiciju – ogorčen je Glibota. Tvrdi kako dozvole za te dvije solarne elektrane stoje oko sto tisuća kuna. Nezadovoljan je i HEP-om koji, tvrdi on, nije baš ažuran u spajanju elektrana na svoju mrežu te u otkupu struje koju te elektrane proizvode.

– To rade tako da ispada kao da to uopće ne žele raditi – žali se Glibota. On je pak, nastavio je, osigurao novac za svoju investiciju, trenutačno se bavi ishođenjem dozvola te je okupio ekipu koja će raditi te dvije solarne elektrane.

Glibota očekuje da bi te elektrane mogao sagraditi za najmanje godinu dana, moguće je da će biti potrebno i više vremena jer bi lokacijsku i građevinsku dozvolu mogao čekati najmanje pet mjeseci, a najviše tri godine.

– Važno je naglasiti da je u zemljama EU procedura gradnje elektrana na krovovima maksimalno pojednostavnjena te traje od samo nekoliko dana u nekima, pa do maksimalno nekoliko mjeseci u drugima. Da bi ovakvi projekti bili isplativi investitorima, uobičajeno je da se s njima sklapaju ugovori o otkupu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije uz poticajnu cijenu kilovata na rok ne kraći od 15 godina (npr. Slovenija), 20 godina (npr. Njemačka), pa čak i 25 godina (Velika Britanija). Nažalost, u Hrvatskoj se taj ugovor sklapa na samo 12 godina, a da bi se sklopio, potrebno je proći mukotrpnu administrativnu proceduru koja traje i do dvije godine. Iz tog razloga Hrvatska ima daleko najmanje instaliranih solarnih kolektora u usporedbi s zemljama Europske unije – tvrdi Glibota.

Ništa se nije poduzelo

On je pak za svoje solarne elektrane u Sloveniji sve dozvole ishodio za manje od dva mjeseca, a izrada i montaža tih elektrana ne traje više od 30-ak dana. U Sloveniji, također, nisu potrebne dozvole za solarne elektrane koje imaju snagu do 1 MW, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Glibota tvrdi da se u Hrvatskoj nije ništa poduzelo u tri godine otkako postoje zakonski preduvjeti za realizaciju projekata obnovljivih izvora energije da se pojednostavni i ubrza administrativna procedura za takve projekte. Smatra da je to gorući problem za zemlju koja je izrazito energetski ovisna o uvozu energije i da se propušta prilika da RH postane energetski neovisnija zemlja.

1 MW

Za elektrane do snage od 1 MW u Sloveniji ne trebaju dozvole, ni lokacijska ni građevinska, kao što je to slučaj u Hrvatskoj

12

na samo toliko godina HEP sklapa ugovore o otkupu struje, a u EU su ti ugovori na znatno dulji rok i uz poticajnu cijenu kilovata. Najkraće na 15 godina

Ključne riječi

Komentara 9

IS
istima
10:39 23.12.2010.

normalno da je HEP nevoljan...... Kako bi inače Ćosić i ekipa kupovali struju od onog četnika po nenormalnoj cijeni i dijelili proviziju....

CA
calif
10:45 23.12.2010.

mamuim šekspirijansku skup s pokvarenim hadezeovcima koji na sva usta pljuju po jugi i komunizmu, a preuzeli su cijeli udbaški sustav i način djelovanja te se partijski oformili. nema tu pameti, samo pohlepa za lovom koju bu nam digli makarr nam i ciglu prodali.

PP
Pink Panter
10:22 23.12.2010.

Ja sam za drvenu montažnu kućicu 5 x 4 metra koja se u papirima vodi kao spremište za alat\" (što i je) na svojoj poljoprivrednoj parceli morao ishodovati lokacijsku dozvolu (!).. To je sve skupa trajalo oko pola godine ii morao sam platiti 3000 kuna, od čega najviše \"projekt\"! kod ovlaštenog projektanta. Projekt se sastojao od nacrta, bokocrta i tlocrta kućice onako kako je crtaju djeca. Napominjem da u kućici nije bilo sanitarnog čvora (to nisam smio), samo spremište za alat A s jednim prozorčićem i vratima. ČEMU TE BIROKRATSKE GLUPARIJE SLUŽE? Zar čovjek sne može na svojoj parceli sam sagraditi spremište za alat bez gnjavljena s papirima?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije