Dužnička kriza razdire Stari kontinent, gospodarstva rubnih zemalja su na koljenima – zemlje južne Europe postale su sinonim za krizu: Nije stoga ni čudno što se investitori drže podalje od zemalja europske “periferije”. No, njemački financijski stručnjaci ističu da je upravo sada pravo vrijeme za ulazak na ta tržišta. Eurozona pokazuje prve znakove oporavka, a to je signal da burze neće više tonuti. Naprotiv, njemački analitičari očekuju njihov uzlet na razine prije krize iz 2007. godine.
Čeka se rast BDP-a
– Tržišta na periferiji imaju izvanredan potencijal da nadoknade gubitke, osobito sada kada eurozona pokazuje znakove rasta – komentirao je za njemački Bild Markus Zipperer, glavni investicijski strateg njemačkog odjela Credit Suisse.
Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze, također vjeruje da će oporavak eurozone pozitivno djelovati i na interes ulagača na domaćem tržištu.
– To je logičan put, kada se oporavlja europsko tržište, odnosno kada se rizik smanjuje, ulagači se okreću brzorastućim tržištima – kaže Gažić i dodaje da će dodatno interes pojačati predstojeće privatizacije. Neki od domaćih burzovnih analitičara ipak smatraju da treba pričekati barem mali gospodarski oporavak, s obzirom na to da smo jedna od rijetkih zemalja koja kontinuirano bilježi pad BDP-a. Ali su i složni da ima potencijala kod nekih sektora, poput primjerice prehrambenih i turističkih tvrtki, a tu se često spominje Atlantic grupa, Podravka, Ledo...
– Moramo ulagačima pokazati pozitivne brojeve – kaže Ivan Kurtović iz investicijske kuće Intercapital. Trenutačno se, kaže, strani ulagači više samo raspituju i educiraju o domaćim kompanijama.
– U slučaju preokreta negativnih trendova nema sumnje da bismo postali zanimljivi ulagačima budući da je povrat na investiciju lakše ostvariti u slučaju gospodarskog rasta. Od zanimljivijih sektora izdvaja se sigurno proizvodnja hrane i sektor turizma – kaže Jozo Leko, analitičar Splitske banke SG.
– U pravilu tržišta kapitala anticipiraju zbivanja u realnoj ekonomiji, odnosno očekivanja budućeg rasta ugrađuju se u cijene dionica. S obzirom na to da se za ovu godinu očekuje pad ekonomske aktivnosti, to je ipak određeni uteg za domaće tržište kapitala, iako su neke dionice pokazale dosta snažne performanse u godinu dana – kaže Davor Špoljar, analitičar tržišta kapitala u Erste banci. Kaže kako je na domaćem tržištu kapitala u ovoj godini turistički sektor došao u fokus investitora. Pozitivne najave turističke sezone te povoljniji porezni tretman tog sektora rezultirali su pojačanim interesom za dionice turističkih kompanija, a dodatno su tome pridonijele i javne ponude i preuzimanja u tom sektoru. Industrijske su dionice također zabilježile snažan rast u istom razdoblju.
Prostora za rast ima
Da prostora za rast južnoeuropskih burzi ima, najbolje pokazuje usporedba burzovnih indeksa iz 2007., godine prije izbijanja krize, i danas. Tako je talijanski burzovni indeks MIB potonuo 62 posto, španjolski Ibex strmoglavio se gotovo 50 posto, a grčki ASE indeks sunovratio se čak 83 posto u posljednjih šest godina. Indeks Zagrebačke burze u ovoj je krizi potonuo čak 66 posto, sa 5392 boda u 2007. na sadašnja 1854 boda. Njemački stručnjaci sigurni su da će se dugoročno ta tržišta vratiti na vrijednosti prije krize, kao što je već učinio njemački burzovni indeks Dax koji je pretkriznu najvišu vrijednost već premašio četiri posto. Nadu da će se i u ostatku Europe pokrenuti gospodarstvo stručnjaci temelje na podacima da eurozona pokazuje znakove oporavka. Njemački financijaši najviše su fokusirani na velika tržišta i savjetuju kupnju dionica u Italiji i Španjolskoj. No savjetuju i da se kupuju dionice onih kompanija koje imaju sjedište u nekoj od rubnih zemalja eurozone, a većinu prihoda ostvaruju na drugim tržištima. Tu se može prepoznati, primjerice, Atlantic grupa, ali ukupno gledajući domaći je izvoz u stalnom padu, pa nam i to otežava plus kod ulagača.
>>Država dionice kupovala po 200, a prodala po 10 kuna
