Krediti bez kamata, i to je postalo moguće u Njemačkoj. Doduše, iznosi koje nude dvije njemačke banke, Santander i münchenski Fidor Bank, nisu veliki, do tisuću eura, ali banke čak ne naplaćuju ni troškove obrade kredita.
Kod nas nema penala
Sredinom siječnja pojavila se prva takva ponuda, krediti na akciji do tisuću eura na 36 mjeseci. Ponuda je trebala trajati do kraja siječnja, ali je produljena do kraja veljače.
Zašto to banke rade? Dva su razloga, prvi je negativna kamata u Njemačkoj, noćna mora svih bankara, koja sili banke i na davanje kredita bez kamate kako ne bi plaćali kamatu zato što novac drže neiskorišten. Drugi je razlog, kažu njemački analitičari, marketinški, jer privlače klijente koji će možda svratiti i drugi put. U svemu svoju računicu nalaze i mrežni portali koji se bave uspoređivanjem kredita po različitim bankama, i oni razglašujući akcijske kredite dobivaju bonus od banaka. Kad je portal za usporedbu kredita Smava krajem prošle godine ponudio kredite na akciji, izazvao je uzbunu na tržištu, ali provjera je pokazala da nema nikakve zamke. No možda će korisnici poželjeti novi kredit kad ovaj otplate, uz redovne kamate.
Za razliku od Njemačke, gdje nude beskamatne zajmove, prosječni hrvatski potrošač na isti će takav kredit platiti između 8,5 i 9,5 posto kamate, premda se i za hrvatske banke može reći da plivaju u novcu. Naša središnja banka još nije uvela negativne kamate, odnosno penalizaciju za neiskorišteni novac, kao što je to učinila Europska središnja banka, tako da banke ne dobivaju ni lipe kamate za približno 11 milijardi kuna neplasiranog novca koji mjesecima stoji na njihovim računima u HNB-u. I u Hrvatskoj postoje prostor i uvjeti za smanjenje kamatnih stopa, pa i beskamatne mamilice kao u Njemačkoj, no takva će se praksa sporo probijati do nas. Strani vlasnici hrvatskih banaka smijenili su gotovo cijelu bankarsku vrhušku (izuzev stabilnog Bože Prke iz PBZ-a) jer Hrvatska ima najveći udio nenaplaćenih kredita u EU. Dužnici su prestali vraćati čak 17 od 100 plasiranih kuna, kod tvrtki je taj omjer oko 40, i njihov je stav da će najmanje izgubiti ako ne ulažu.
Slabi mamac kunskih kredita
Tek nedavno na tržištu su se pojavili jeftiniji stambeni krediti u kunama, no nisu dovoljno primamljivi da se građani u većem broju odlučuju za dugoročne aranžmane. Proporcionalno rastu gubitaka smanjivale su se i ovlasti domaćih uprava, koje danas moraju tražiti dopuštenje centrala u Beču, Rimu i Parizu za svaku značajniju odluku. Njima smo i dalje visokorizična zemlja sklona populističkim potezima, za koju je određena maksimalno oprezna strategija.
>> Kunski će krediti pojeftiniti, ali ne odmah
>> Vujčić ruši kamate, nudi bankama 3-4 milijarde kuna
Posve nerealna usporedba s Njemačkom odnosno imalo bi "logike" usporediti kam. stope Austrija vs Njemačka ili nešto u tom stilu. Naime, kamatna stopa je oduvijek bila nepogrešiv pokazatelj (ne)stabilnosti gospodarstva i pravnog sustava neke države i kad se usporede kamatne stope u našem susjedstvu, poredane su upravo po tim i takvim pokazateljima odnosno prednjači po najnižoj stopi Slovenija, pa onda Hrvatska i zatim BiH, Srbija, Makedonija i CG. Možemo mi pričati što god hoćemo i smatrati se (ne)uspješnima, ali neumoljivi gospodarski pokazatelji, koji su svi odreda "strmeknuti" u protekle 4 god. Milanovićeve Vlade (pogledajte samo rating) govore sami za sebe i bankarske grupacije se orijentiraju prema njima. O pravnoj državi i sigurnosti vjerovnika - e to je dodatni faktor koji diktira nepovoljne kam. stope i svi znamo kako to izgleda u našoj sudskoj praksi, da bi svi htjeli da se nikoga ne izbacuje na ulice, da se vrše ovrhe itd. itd. - međutim, da se sa šaltera banaka iznosi gotovina nakon kred. aranžmana i da se zatim biraju metalik boje, felge, stanovi, kuće i dr. A kad treba vratiti kredit, e onda Živi zid, banke lihvari i ostale cike&vriske. Što će još povisiti kam. stope u RH jer se radi o teško iskorjenjivoj pastirskoj navadi da se obgrli gotovina i utekne u brda...