Posljednja četiri mjeseca država i državne tvrtke povukle su iz raznih inozemnih izvora oko 2 milijarde eura novih kredita, a priprema se teren i za nove kreditne linije što je sve skupa popravilo ponudu novca na domaćem tržištu. Nakon burnog razdoblja s početka godine, kada su kamate na međubanakrskom tržištu bile i preko 15 posto, ovih dana banke međusobno posuđuju novce uz europskih 1,2 posto kamata.
Dugom na dug
Nažalost, to što banke plivaju u novcima još ništa ne znači za njihovu ponudu prema građanima i tvrtkama, kojima se, uz rijetke iznimke, kapital i dalje daje uz dvoznamenkastu kamatu. Ovaj tjedan Vlada je dala zeleno svjetlo HEP-u da se zaduži za 165 milijuna eura, s tim što će 100 milijuna eura ići na gradnju novih elektrana, dok će ostatak poslužiti za otplatu starih kredita. Sto milijuna kredita osigurat će Deutche banka, a ostalo četiri domaće komercijalne banke.
Obično svi upiru prstom u javna poduzeća i državne sustave kao glavne generatore nelikvidnosti, no podaci do kojih smo došli iz neslužbenih izvora pokazuju da lanac neplaćanja ne štedi nikoga. Početkom jeseni potraživanja HEP-a od velikih i malih potrošača, tvrtki i građana, bila su tri puta veća od njihovih dugovanja. Neplaćene obaveze HEP-a u rujnu su bile oko 470 milijuna kuna, dok su neplaćeni računi za struju bili oko 1,5 milijardi kuna, zbog kojih je HEP i pokrenuo masovna iskapčanja neplatiša. Dio novca od novih kredita vjerojatno će otići i na otplatu nebankarskih dugova.
U bankarskim krugovima vjeruju da će se HEP zadužiti nešto jeftinije nego što je to ovih dana učinio Agrokor jer je dobio jamstva Vlade za kredite, no i HEP će najvjerojatnije platiti 4,5 do 5 posto veće kamate nego što ih plaćaju kompanije njegova ranga u eurozoni, jer je to cijena hrvatskog rizika. Nova uprava HEP-a naručila je izvanrednu reviziju poslovanja tvrtke koja će uskoro biti objavljena zajedno sa devetomjesečnim poslovnim rezultatima. Očekuje se da će HEP imati bolji poslovni rezultat nego prošle godine jer su im išle na ruku vremenske prilike. Prema elektroenergetskoj strategiji koju je prije nekoliko mjeseci donijela vlada, HEP bi idućih 20 godina trebao investirati 10 milijardi eura u nove elektrane.
Nizak rejting, veća kamata
Strani investitori pažljivo prate posljednje korupcijske skandale koji bi, ako se stvari doista izvedu na čistac, tek naredne godine mogli dovesti do smanjenja rizika za Hrvatsku, a time i kamata. Tada bi i privatne kompanije jeftinije dolazile do kapitala. Usporedbe pokazuju da su se tvrtke sličnog rejtinga kao Agrokor posljednjih mjeseci zaduživale u rasponu od 7,5 do 12 posto. Razlika u cijeni pripada riziku države u kojoj posluju.
Ma nije to ništa sa ovima na vlasti iduće godine nosit ćemo gaće na štapu