Okoliš i svijet kakvog poznajemo mogao bi se promijeniti negativnim učinkom klimatskih promjena. Ovo je česta poruka koja se može vidjeti u javnoj sferi, pa smo odlučili provjeriti je li doista tomu tako. U razgovoru sa Deanom Smolarom, izvršnim direktorom Savjeta za zelenu gradnju saznali smo pravo stanje stvari, ali i što se može učiniti povodom ovog pitanja.
- Manji udio (manje od 15%) površine Zemlje je izgrađen, no problem je izrazito gusta i centralizirana izgradnja s ugljičnim emisijama koje utječu na ubrzanje klimatskih promjena i pojavu klimatskih ekstrema koji zatim posljedično utječu na krajobraze, područja, regije i države. Upravo to predstavlja činjenicu da lokalno djelovanje ima globalni utjecaj pa investitori i kreatori politika konačno postaju i toga svjesni. – objasnio je Smolar. Kao jedna od najrelevantnijih institucija u Republici Hrvatskoj za održivi način gradnje, Smolar kaže, može se utjecati pozitivno na okoliš upravo kroz gradnju.
- Adekvatno planiranim aktivnostima u svim segmentima ljudske djelatnosti, stavljajući u primarni fokus kružno gospodarenje, energetsku učinkovitost i smanjenje emisije štetnih plinova, efikasno možemo pridonijeti smanjenju negativnih učinaka, barem u građevinskom sektoru te postaviti primjer za sve ostale sektore i djelatnosti kako bi očuvanje okoliša poprimilo šire razmjere, dostatne za ostvarenje primjetnih promjena – potvrdio je.
Zelene zgrade čuvar energije
Zelene zgrade ustvari predstavljaju nov, održiv način gradnje, jer svojom izradom i konstrukcijom se oslanjaju na održive izvore energije i samim time troše manje ostalih izvora energije, a ključno je reći da su samoodržive. Ipak, Smolar navodi da u Hrvatskoj po tom pitanju ima još dosta posla.
- Sektor zgradarstva troši 40 posto energije na svjetskoj razini i 36 posto ugljičnih emisija proizlazi upravo iz tog sektora. To su značajne brojke koje dionicima iz sektora zgradarstva daju veliku odgovornost za potrebu učinkovitog i konkretnog djelovanja u dostizanju ugljične neutralnosti do 2050. godine. – istaknuo je. Stručno je objasnio i na koji način zelene zgrade doista mogu biti održivo rješenje i na globalnoj razini.
- Prilikom njihovog projektiranja, izgradnje i izvedbe, uz aspekt okoliša je nužno uzeti u obzir i kvalitetu života stanovnika odnosno treba osigurati zdrave unutarnje klimatske uvjete za korisnike. U konačnici, svaka zgrada neovisno o namjeni, može biti 'zelena' ukoliko uključuje prethodno navedene značajke. – objasnio je.
Zgrada je dakle 'zelena' ukoliko ju karakterizira učinkovita potrošnja energije, vode i drugih resursa, korištenje obnovljive energije, mjere za smanjenje otpada, upotreba okolišno prihvatljivih i održivih materijala i slično.
Hrvatska ima pozitivan primjer
Statistike koje su nam ustupili iz Savjeta za zelenu gradnju kažu da s najvećim brojem zelenih zgrada prednjači Kina, što je i proporcionalno njihovoj razvojnoj moći i tehnološkim i inovativnim kapacitetima. Taj primjer slijede i Sjeverna i Južna Amerika, ali i poneke europske države također idu u korak s principima održivosti i cjelokupnog koncepta zelene gradnje. Najnaprednije po tom pitanju su Njemačka, Danska, Finska i Švedska. U svijetu je prema DGNB sustavu certificiranja održivosti certificirano gotovo 6000 zgrada. Hrvatska također ima pozitivan primjer.
- U Hrvatskoj konkretno postoji nekoliko primjera održive gradnje. Jedan od njih je poslovni park Meridian 16 u Velikoj Gorici sa sa zlatnim DGNB certifikatom. Hrvatski savjet za zelenu gradnju od 2021. godine postao je službeni DGNB sistem partner, a DGNB Sustav je njemački sustav za certificiranje zgrada prema načelima održivosti. U tijeku je pilot faza tijekom koje Hrvatski savjet za zelenu gradnju prilagođava sustav hrvatskom tržištu i legislativi i već je nekoliko projekata registrirano za certificiranje. DGNB sustav pokazao se kao najpogodniji jer je usklađen s EU regulativama i holističkim pristupom uzima u obzir okolišni, ekonomski i društveni aspekt. U tijeku je certificiranje nekoliko projekata: Matrix C poslovna zgrada u Zagrebu, Valamar turistički resort na Hvaru i Avenue Mall kao zgrada koja je već u uporabi. Certificiranje zgrada i poticanje održivih ulaganja putem kriterija EU Taksonomije jedan je od pokazatelja da polako ali sigurno koračamo prema održivom razvoju i poslovanju. – naveo je Smolar, te dodao da se u privatnoj gradnji vide tek mali pomaci, a najveći problem predstavljaju višestambene zgrade.
- Većina višestambenih zgrada je ispod standarda energetske učinkovitosti a još je manje onih koje imaju ugrađenu opremu za korištenje energije iz obnovljivih izvora i tu se nalazi najveći potencijal za napredak– dodao je Dean Smolar.
Iako Hrvatska ima potencijal, nije realno reći da se pojedina zemlja može oslanjati isključivo na obnovljive izvore energije
- Hrvatska još uvijek uvelike ovisi o fosilnim gorivima i znatan dio svojih energetskih potreba ostvaruje njihovim uvozom. Iz obnovljivih izvora zadovoljava tek 29% svojih energetskih potreba. Sama tranzicija je dugotrajan i iscrpan proces koji zahtijeva značajan angažman i iscrpne promjene u brojnim segmentima ljudske djelatnosti. Ipak, implementacijom kvalitetnih mjera i poticanjem promjena u pozitivnom smjeru, otvara se mogućnost za određeni napredak u smjeru energetske efikasnosti koji može doprinijeti zadovoljenju energetskih potreba iz obnovljivih izvora. – zaključio je Smolar
Okoliš doista treba pomoć
Dobra vijest je da se već izgrađene zgrade također mogu prilagoditi održivim načinima funkcioniranja, odnosno postati 'zelene', ali kaže Dean Smolar to nikada nije moguće izvesti u jednakoj mjeri kao i kad se radi o tek izgrađenoj zgradi. Održivi način gradnje i razmišljanja trebao bi svakako postati imperativ, jer statistike govore da Zemlja treba pomoć, odnosno da je Zemlja sve manje ugodno stanište za sve svoje vrste uključujući i čovjeka..
- Prema IPCC-u, globalni porast temperature nastojao se održati na 1,5°C i 2,0°C do 2050. godine. Trenutna situacija je takva da ovaj prvi nije dostižan, dok se drugi, iako se doima ambiciozno, još uvijek može postignuti s obzirom na smjer u kojem se u zadnje vrijeme potiču mjere i aktivnosti - objasnio je Dean Smolar. Kaže, važna je edukacija i upravo to je jedna od uloga Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
- Hrvatski savjet za zelenu gradnju teži educiranju stručne javnosti i relevantnih tržišnih dionika, služi kao platforma za umrežavanje, promociju i zagovaranje, u cilju dostizanja vrhunca na svim segmentima održivog urbanog načina življenja – od gradnje prema zelenim principima, životnog stila, ali i života općenito. Također, Hrvatski savjet za zelenu gradnju dugi niz godina intenzivno radi na podizanju svijesti i educiranju svih dionika na tržištu – objašnjava Dean Smolar.
Dodaje da su Izradili dvije vrste nacionalnih Smjernica za nZEB zgrade za Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja RH u suradnji s Arhitektonskim fakultetom. Smjernice za stručnjake i Smjernice za opću zainteresiranu javnost i investitore te na taj način približili i objasnili što zelena gradnja znači i kako ju primijeniti u realnom sektoru. Uz to su održane i brojne edukacije iz područja zelene gradnje, LCA (Life-cycle assessment), WLC (Whole Life-cycle carbon), nZEB-a te obnove zgrada kulturne baštine. Velik broj stručnjaka, njih između 3,5 i 4,5 tisuća, prošlo je kroz spomenute edukacije.
- Važno je istaknuti da sada idemo korak dalje i da ćemo objaviti Putokaz za dekarbonizaciju zgrada u Republici Hrvatskoj – dokument koji ukazuje na važnost razumijevanja pojma cjeloživotnog ugljika i njegovog uvrštavanja u nacionalno zakonodavstvo radi ubrzavanja i kvalitetnije provedbe procesa dekarbonizacije izgrađenog okoliša. – zaključno je rekao Smolar.
Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.
