Hrvatski poduzetnici koji su obveznici poreza na dobit u 2020. godini ostvarili su konsolidiranu neto dobit od 20,97 milijardi kuna, što je 33 posto manje nego u godini ranije, podaci su Financijske agencije (Fina) objavljeni u utorak.
Lani je 139.009 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija, ostvarilo dobit u visini od 45,9 milijardi kuna, gubitak od 25 milijardi kuna te su iskazali konsolidiranu neto dobit od 21 milijardu kuna.
Usporedbe radi, u 2019. godini, 136.260 poduzetnika ostvarilo je dobit razdoblja u iznosu od 48,9 milijardi kuna, gubitak razdoblja u iznosu od 17,6 milijardi kuna te u konačnici, neto dobit u visini od 31,3 milijarde kuna.
Najveća neto dobit u 2020. godini iskazana je kod poduzetnika u trgovini na veliko i malo, 7,5 milijardi kuna. Na drugom su mjestu poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna dobiti, a na trećem poduzetnici u djelatnosti stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s 3,4 milijarde kuna neto dobiti.
Najuspješniji poduzetnik u djelatnosti trgovine na veliko i malo bio je Lidl Hrvatska, s 274,8 milijuna kuna dobiti i 2.377 zaposlenika, kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća od 9.276 kuna.
Slijedi Atlantic trade, s 208,1 milijun kuna dobiti i 785 zaposlenika, kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća od 7.153 kune te Pevex s 199,4 milijuna kuna dobiti, 1.894 zaposlenika i obračunatom neto plaćom od 5.761 kunu.
U djelatnosti prerađivačke industrije najveću dobit lani imala je Pliva, od 832,6 milijuna kuna. Zapošljavala je 2.293 djelatnika, a prosječna mjesečna plaća iznosila je lani 12.478 kuna.
Slijedi Hospira s ostvarenih 366,7 milijuna kuna dobiti, sa 356 zaposlenika i prosječnom neto plaćom od 15.333 kune te HS Produkt s 270,9 milijuna kuna dobiti, 1.412 zaposlenika i prosječnom neto plaćom od 6.390 kuna.
Hrvatski poduzetnici lani su zapošljavali 947.798 zaposlenika, što je za 2.401 ili 0,3 posto manje nego u godini ranije.
Najveći nominalni rast broja zaposlenih ostvaren imali su poduzetnici u području građevinarstva (6.345), trgovine (4.462) i informacija i komunikacija (2.162).
Najvišu prosječnu mjesečnu plaću obračunali su lani poduzetnici u djelatnosti informacija i komunikacija, u visini od 8.706 kuna, što je 4,3 posto više nego godinu ranije te za 45,8 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika u Hrvatskoj od 5.971 kuna.
Slijede poduzetnici u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, s obračunanom prosječnom mjesečnom neto plaćom u iznosu od 8.286 kuna te djelatnosti rudarstva i vađenja, s obračunanom prosječnom mjesečnom neto plaćom u iznosu u iznosu od 8.254 kune, podaci su Fine.
Normalno kad nisu prije mogli delati zbog korone, a i treba naglasit koliko ih je stavilo i kljuc u bravu u meduvremeno