Hrvatska će od četvrtka, uz Mađarsku i bogate skandinavske zemlje, biti europski rekorder po visini stope PDV-a. Porez na potrošnju skače sa 23 na 25 posto, a usprkos pozivu Vlade tvrtkama i proizvođačima da ne poskupljuju, državna Ina mogla bi biti prva koja će od četvrtka korigirati cijene benzina za viši PDV.
Udar u valovima
Povećanje PDV-a na 25 posto moglo bi proizvesti jednokratni udar cijena od približno 1,6 posto, uz izuzetak nekoliko "socijalnih" proizvoda kao što su ulja, masti, dječja hrana, šećer i voda, koji bi trebali pojeftiniti jer će ih država oporezivati samo sa 10 posto. Tako bi trebalo biti "na papiru", ali u životu poskupljuju i oni od kojih se nije očekivalo, poput Zagrebačkog holdinga, koji najavljuje 6 posto skuplje račune za vodu iako bi, temeljem nižeg poreza, voda trebala pojeftiniti desetak posto.
Četveročlana zagrebačka obitelj već sad mjesečno za vodu plaća oko 400 kuna, dvostruko više nego što, na primjer, plaća za struju, koja zasad ostaje po starim cijenama. Bilo je najava da će struja i plin poskupjeti 30-ak posto, ali ta se odluka čuva za drugi paket, dok se ispuše pritisak većeg PDV-a. Skuplja država nije jedini okidač za proljetni skok cijena. Život će zapapriti i sve više cijene benzina koje su, prema ustaljenoj formuli, vezane uz barel nafte na svjetskim burzama.
Alarm za benzin na 12 kn
Ovog tjedna naftom se trguje za približno 125 dolara po barelu, a rasplamsavanje sukoba na Bliskom istoku moglo bi naftu dignuti i na špekulativnih 200 dolara. Hrvatska zasad nema odgovora na takav rasplet, a iz Vlade je stiglo tek neodređeno objašnjenje da se "prate zbivanja" i "razmišlja" o budućim potezima. Alarm bi se u Banskim dvorima mogao upaliti tek ako benzin preskoči 12 kn.
Hrvatska drugi put u dvije i pol godine diže stopu PDV-a kao svoj najbolji odgovor na krizu i smanjenje poreznih prihoda. Ova ga vlada pravda poreznom preraspodjelom u korist gospodarstva, zbog čega će od 1. svibnja smanjiti stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 posto. Novi porezni udar djelomično je ublažen promjenama u sustavu poreza na dohodak za približno 750 tisuća zaposlenih kojima bi ožujska plaća trebala biti veća 60 do 80 kuna. Njihova će se povišica oduzeti od plaća tzv. srednjeg sloja koji čini 400 tisuća zaposlenih s plaćama većim od 5800 kuna. Njih će ožujski porezni udar pogoditi dvostruko, većim cijenama u maloprodaji i manjim plaćama.
Veliki gubitnici posljednjih poreznih promjena bit će i strani umirovljenici koji će jednako kao i domaći plaćati porez na dohodak na mirovine veće od 3400 kuna. Strani umirovljenici morat će sami obračunati i uplatiti porez u državnu blagajnu tjedan dana nakon primitka mirovine iz inozemstva, a kako je dosta nepoznanica oko oporezivanje inozemnih mirovina, porezna uprava tek bi trebala dati detaljnije upute tko će ga i kako plaćati. Od četvrtka će se oporezivati i dividenda, a 12 posto poreza, uvećanog za prirez, privremeno će se obračunavati i malim dioničarima, no malim će dioničarima s dividendama manjim od 12 tisuća kuna taj novac biti vraćen.
napredak durch rotten kommunisten? hihiihi nek vas gule do kosti ! tak vam i treba....kad u tintari prazan skup !