Industrija osiguranja globalno je izgubila dva posto premije u pandemijskoj 2020. godini: na svjetskoj razini to je 80 milijardi eura, a kako sami osiguravatelji kažu – izvukli su se – „s masnicom“. Istočna Europa i lani je imala najveći rast u svijetu: 3,5 posto. U Hrvatskoj je osiguranje imovine i odgovornosti, koje drži tri četvrtine premijskog prihoda, raslo 5,6 posto, dok je premija životnog osiguranja pala 13,7 posto; ukupno su premije stagnirale (pad od 0,3 posto).
Ove godine u Hrvatskoj se očekuje skromni oporavak s rastom od 3,7 posto jer poslovi s imovinom malo usporavaju (+4,6 posto), a premije za životno osiguranje slabašno se oporavljaju (+1,4 posto). Prognoza dugoročnog rasta ostaje ispod regionalnog prosjeka jer Hrvatska već pripada zrelijim tržištima u regiji: u prosjeku hrvatski građani troše 318 eura na osiguranje, a premije imaju udio od 2,7 posto u BDP-u, dok je regionalni prosjek 141 euro i 1,7 posto udjela u BDP-u.
Tijekom sljedećeg desetljeća očekuje se da će Hrvatska postići rast od 4,6 posto godišnje, otprilike jednako potaknut osiguranjem imovine i odgovornosti i životnim osiguranjem.
Sljedeće desetljeće obećava
Već u ovoj godini osiguranja očekuju snažan globalni oporavak s rastom od 5,1 posto, za koji će lokomotiva biti SAD i Kina, a tijekom cijelog sljedećeg desetljeća očekuju rast premije veći nego u kriznom prošlom desetljeću: u svim regijama bit će, uvjereni su, veći od pet posto.
Osiguranje imovine lani je zabilježilo mali porast od 1,1 posto, dok je životno osiguranje svugdje padalo: globalno za 4,1 posto, puno snažnije nego nakon svjetske financijske krize 2009. kad su se premije spustile 1,1 posto. No u ovoj godini očekuju da će SAD rasti 5,3 posto, a Kina čak 13,4 posto. Globalno povećanje premije životnog osiguranja procjenjuje se za 2021. na 5,7 posto, a osiguranje imovine i odgovornosti na 4,2 posto.
Ukupan prihod od premija u istočnoj Europi koja je najviše rasla dosegao je 54,6 milijardi eura, dok su „Velika trojka”: Rusija, Poljska i Turska činile dvije trećine regionalnog premijskog fonda. Ove godine rast će im biti umjereniji nego u ostatku svijeta, oko pet posto, no nakon toga očekuje se ubrzanje i u istočnoj Europi, s očekivanim prosječnim rastom od sljedećih deset godina od 6,7 posto (životno osiguranje: 6,6 posto, neživotno: 6,7 posto), znatno iznad razine iz zadnjeg desetljeća (pet posto) koje nije narušio samo koronavirus, nego i kriza eura.
'Kućanstva sjede na ušteđevini'
Životno osiguranje problematično je dijete istočnoeuropske industrije osiguranja. Tijekom posljednjeg desetljeća rast ovdje bio je mršavih 2,7 posto godišnje - manje od polovice povećanja imovinskog osiguranja; mnoga važna tržišta, poput Poljske, Češke ili Slovačke, su se smanjila. Post COVID-19 period pruža jedinstvenu priliku za preokretanje trenda. Ne zato što je zaokret u kamatnim stopama neizbježan, sigurno ne, već zato što kućanstva sjede na velikoj količini dodatne ušteđevine. Ako industrija uspije svoju stručnost u održivom ulaganju pretočiti u atraktivne proizvode za svoje klijente, trebala bi biti u mogućnosti osigurati dio ovog kolača - najavljuje Patricia Pelayo Romero, koautorica izvješća.
