Spice

OTP traži od Podravke da od njih otkupe vlastite dionice

'podravka_PXL_unu_100126'
''
25.10.2010.
u 19:30

Miroslav Vitković, predsjednik uprave Podravke, kaže da će odluku o tome hoće li otkupiti dionice donijeti do petka.

Miroslav Vitković, predsjednik uprave Podravke, i Ljubo Jurčić, predsjednik NO-a, danas su dogovarali kako će odgovoriti na obavijest OTP banke da su aktivirali tzv. put opciju na Podravkine dionice iz ugovora koji su bivši čelnici koprivničkoga diva tajno potpisali s mađarskom bankom, a čije su tajne, na iznenađenje nove uprave, otkrivene tek prije nekoliko mjeseci.

Potvrda demantiranog

Drugim riječima, mađarska OTP banka sada traži da Podravka otkupi vlastite dionice. Istodobno, Mađari su obavijestili Podravku kako su aktivirali i call opciju prema Fimi Ami te će steći dionice Podravke. Time je potvrđeno prije demantirano pisanje Večernjeg lista prema kojem će Podravka ostati i bez novca koji je morala plaćati zbog šteta uzrokovanih tajnim planom preuzimanja Podravke pod kodnim imenom Spice, ali i bez 10,6 posto dionica. Ako, naime, žele do dionica, moraju ih platiti.

Predsjednik uprave Podravke M. Vitković danas nam je objasnio kako je i dalje sporno koliko bi Podravka trebala platiti za vlastite dionice. Uz to, Podravka nema isključivu obvezu kupnje vlastitih dionica od OTP-a te može donijeti odluku isplati li joj se to ili ne.

Mađari bi, dakako, željeli za Podravkine dionice postići cijenu što bližu 450 kuna kako bi namirili cijeli kredit koji su preuzeli od investicijske banke Merrill Lynch. Vitković, međutim, smatra da bi ta cijena trebala biti mnogo niža, tj. bliža aktualnoj tržišnoj cijeni od 280 kuna. Valja voditi računa, podsjeća Vitković, da Podravka i ne može steći svih 10,6 posto dionica jer i ne smije imati više od 10 posto trezorskih dionica.

Može se pretpostaviti kako će se Mađari teško pomiriti s povelikim gubitkom na razlici u cijeni dionica, ali Vitković upozorava da sigurno neće proći mnogo bolje ni ako 10,6 posto dionica gurnu na burzu.

Razmjeri štete

Ukupno je Podravka, dok se još nisu razotkrile zloporabe, platila oko 6,2 milijuna eura, a potom su prestali otplaćivati dionice. Mađari su očekivali uplatu još barem 3-4 milijuna eura, tj. razlike do tržišne cijene.

Vitković tvrdi da će Podravka donijeti konačnu odluku kako će se postaviti prema OTP-u najkasnije do petka. Ne bi bilo iznenađenje da se Podravkina uprava ne odluči na kupnju vlastitih dionica od Mađara jer bi to moglo znatno utjecati na poslovne rezultate. Kad bi kupili dionice, to bi značilo da bi se ukupni financijski izdaci Podravke kao posljedica afere Spice mogli popeti na zastrašujućih 700 milijuna kuna.

Riječ je, podsjetimo, o oko 400 milijuna kuna koliko je procijenjen odštetni zahtjev i još 30-ak milijuna eura za OTP.

Ključne riječi

Komentara 19

OB
-obrisani-
21:27 25.10.2010.

tako su to zamislili kradeznjare kad su prije 18 godina krenuli u pohod na pljačkanje društvenog vlasništva

BO
boki2105
20:12 25.10.2010.

to je sve epilog specijaliteta godine kuhara Polančeca...e pa sad će i odgovarati za to....

OB
-obrisani-
02:35 26.10.2010.

Draga Marija... ovo sto cu sad napisati je, ako za nikog drugog, onda za nas dvije... lijep pozdrav. .....................POZNATE SVJETSKE LIČNOSTI O TITU :............ FRANKLIN RUZVELT predsjednik SAD, 1944. Titova odluka da se bori protiv nacista prekretnica je u istorijii drugog svjetskog rata. ŠARL DE GOL Tito je borac koji je u prkos najtežim okolnostima iznio pobjedu. Tito je legendarni junak. ŽAN POL SARTR, književnik i filozof, Pariz, 1961. Neangažovanje znači aktivnu borbu protiv blokova. O tome je govorio predsjednik Tito. U tom pogledu njegov govor je od izvanrednog značaja. Bio sam sretan da vidim tako snažno formulirane zahtjeve za mir, za razoru žanje, za ukidanje atomskih eksperimenata, za uklanjanje vojnih baza sa tu đih teritorija. Nije to ekvidistanca, nego zajednička volja koja pokreće u borbu za mir ili likvidaciju imperijalizma i kolonijalizma. Pitam se nisu li Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez očekivali upravo ovu icijativu, ovu poruku da će početi razgovore. LOPES MATEOS, predsjednik Meksik 1965. Meksiko poštuje borce, hrabre, mudre i vidovite ljude. Stoga Tito uživa poštovanje u Meksiku, on je drag Meksikancima. On sjedinjuje u sebi one divne vrline koje su posjedovali vođe u borbi za nezavisnost Meksika - vidovitost utemeljitelja Hidalge i Morelosa, hrabrost jednog Zapate, mudrost i odlučnost Franciska Madere, Ventusijana Karanze. ROBER KENEDI, demokratski senator SAD, Njujork, 1965. Predsjednik Džon Kenedi je visoko ocijenio predsjednika Tita i bio duboko privržen razvijanju prijateljstva između SAD i Jugoslavije. Predsjednik Kenedi je imao veliko divljenje za sve ono što je predsjednik Tito učinio za Jugoslaviju. Mada dvije zemlje imaju različite poglede i politiku, predsjednik Kenedi je priznao da je jugoslovenski narod, pod predsjedništvom Tita, postigao veoma mnogo. ALBERT LEJTONER, američki naučnik Njujork, 1967. Tito i nije samo otac nacije poput Vašingtona, Garibaldija i Bizmarka, duhovni vođa naroda poput Martina Lutera ili Đuzepea Macinija, već i najveći državnik dostojan Perikla, Petra Velikog ili Abrahama Linkolna. ŽAN TUŽA, predsjednik republikanskih boraca Francuske, 1969. Moji unuci, gospodine Predsjedniče, smatraju da ste Vi simbol nade za generaciju mladih. MARTIN LUTER KING, vođa američkih crnaca 1969. Tito je danas, nema sumnje, državnik svijeta koji svojim snagama, umom i srcem, bez rezerve i sasvim iskreno, brani prava svih naroda da sami biraju svoj \"sopstveni put\" - oblik državnog upravljanja, društveno uređenje i nezavisnost u spoljnoj politici. I upravo zbog toga, možemo bez straha na prigovor o našoj pristrasnosti, tvrditi da je on odjednako borac za nezavisnost svih zemalja svijeta, a ne samo Jugoslavije. Sjetite se Titove borbe 1941, 1948, 1950, 1960... Branio je pravo na slobodu drugih dovodeći sebe i Jugoslaviju, ponekad, u težak položaj. NIL AMSTRONG koji je prvi stupio na mjesec sa ostavljenom porukom \"Došli smo ovamo u miru, u ime čitavog čovječanstva\"- 1968. godine u Belom dvoru u Beogradu je nazdravio: \"Dižem ovu čašu za zdravlje čovjeka koji je razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir, u zdravlje predsjednika Tita\" ANVAR EL SADAT Tito je svijetla stranica u istoriji čovječanstva i izuzetan putokaz koji osvjetljava horizonte budućim generacijama. RIČARD BARTON, glumac, 1971. Veliki sam obožavalac maršala Tita još od 1945. godine, kada je Tito za nas postao nešto stvarnije od mita. Jer, u početku nismo znali je li to stvarna ličnost, kakva organizacija ili pseudonim. Znali smo da u Jugoslaviji postoji nešto misteriozno što se zove Tito i sto je među Nijemcima stvaralo pakao. Najviše sam oduševljen predsjednikovom jednostavnošću, skladnom misli i mirnoćom. Tito je posve drukčiji nego što sam ga zamišljao. Mislio sam da tako veliki državnik mora biti čovjek žestoke prirode, a Tito je miran, skladan, dobro raspoložen i veoma duhovit. ALBERTO MORAVIJA, književnik Rim, 1972. Tito je jedna od vrlo rijetkih ličnosti, danas još živih, koje se mogu nazvati istorijskim, jer se istorija potpuno poistovjećuje sa njihovim životom. Tito je jedan od najupornijih i najsmjelijih takmičara u trci istorije. MOAMER el GADAFI, predsjednik Libije 1972. Tito je ne samo iskren prijatelj libijskog naroda i brat Arapa, već i pravi vođa svih malih naroda kroz bezpuće dvadesetog vijeka, prepunog strahova, gladi, nasilja moćnih i nerazumijevanja. Tito je štit koji brani nejake od dažda imperijalista. VILI BRANT, kancelar SR Njema čke 1973. Za jugoslovneski narod je dar sudbine što je u godinama najvećih opasnosti imao takvog vođu. Ja predsjednika Tita vidim kao jednu od najmarkantijih ličnosti našeg vremena. Ja cijenim Titovu smjelost i njegovu državničku mudrost. To su ovi veliki ljudi rekli o Titu. I samo bih dodala, Puno pozdrava divnoj Andjelki Martic AKO ikad procita i jedan od mojih postova.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije