Svaka treća banka poslovala je s gubicima u prvom dijelu godine. Riječ je o malim bankama, koje nemaju veliki tržišni udio, ali ukupan iznos gubitaka od 125 milijuna kuna udvostručen je u odnosu na proteklu godinu.
Drže osam posto tržišta
Općenito, četvrta godina krize odražava se i na poslovne podatke svih banaka, gdje i dalje prevladava dobit, posebno kod najvećih Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisen, Hypo, Splitske pa i HPB-a, ali dobit je za 16 posto niža od prošlogodišnje, a stagnira i vrijednost imovine banaka.
Hrvatska prema službenoj klasifikaciji ima šest velikih, tri srednje i 23 male banke. Prvih šest drže četiri petine tržišta, a male oko osam posto tržišta.
Na kraju lipnja svaka druga mala banka iskazala je gubitak, s time što je najveći gubitak koncentriran kod Centar banke, koja je nedavno prošla dokapitalizaciju. Vlasnik te banke zagrebački poduzetnik Dragutin Biondić prepustio je dio vlasničkog kolača državi, odnosno FGS-ovima, koji su u banku uložili stotinjak milijuna kuna kako bi pokrili minuse koje je banka imala u svojim plasmanima. HNB navodi da su do kraja prošle godine male banke izgubile gotovo svaki peti kredit, odnosno 20 posto njihovih plasmana tvrtkama vode se kao loši, dok je kod stanovništva taj omjer oko 12 posto.
Nova ulaganja
Male su banke u većini slučajeva okrenute financiranju gospodarstva, a već dulje vrijeme traju pokušaji da dođe do spajanja među njima.
Poslovni dnevnik navodi tako da bi državna Croatia banka, druga na listi ovogodišnjih gubitaša, trebala biti jezgra novog okrupnjavanja na bankarskoj sceni, što bi imalo i neke psihološke učinke, povuče li se država iz HPB-a i proda svoj većinski vlasnički udio do kraja ove godine kako se planira. No, detalji će se znati nakon imenovanja nove uprave.
Novi vlasnik Banke Brod turski holding Eksen preimenovao je svoju akviziciju u Kentbank, najavio nova ulaganja, ali i moguće akvizicije od iduće godine, kad završi proces preuzimanja banaka, tako da bi gubici te banke mogli biti rezultat čišćenja bilanci.
