Na osmom katu poslovne zgrade u Ljubljani dočekao nas je direktor GEN-I-ja Robert Golob. Poslovni čovjek i političar, potpredsjednik vladajuće slovenske stranke Pozitivna Slovenija, osoba je koja u toj zemlji uglavnom uživa vrlo pozitivan imidž.
Pojedini, kako kaže, desničarski, opskurni mediji zovu ga "elektrotajkunom", što smatra zlonamjernim. Ništa nije privatizirao, sam je od nule stvorio GEN-I, potom ga prodao državi i Petrolu, a u Sloveniji je srušio cijenu struje i plina i postao najveći opskrbljivač tim energentima, uz najnižu cijenu. GEN-I je Golob osnovao 2004. godine, kao isključivo trgovačko društvo koje se bavilo kupnjom i prodajom struje, a od 2006. godine strujom su počeli opskrbljivati i krajnje potrošače. Prije političke i poslovne karijere, Golob je radio kao profesor na Elektrotehničkom fakultetu gdje je i skupio ekipu, tada asistenata, a danas doktora znanosti, koji rade s njim u GEN-I-ju. Njihov poslovni model temeljio se, kaže, na znanju jer poslovnih veza nisu imali, a osnova tog modela je da moraju biti najjeftiniji gdje god dođu ili inače – ne dolaze na to tržište. Kako će i pod kojim uvjetima GEN-I prodavati jeftiniju struju Hrvatima od 1. srpnja i kakva su slovenska iskustva, odgovorio je u ovom intervjuu.
Imate najveći udio na slovenskom tržištu?
Da. Od nule smo postali najveći opskrbljivač u Sloveniji jer imamo odličan poslovni model. Nije to pričam ti priču, nego je tako. Većina zemalja u ovoj regiji, uključujući Hrvatsku, ima veću potrošnju struje nego proizvodnju. Dakle, ovisne su o uvozu. Državni distributeri nikada nisu razvili međunarodnu trgovačku mrežu. Kad im treba struja, oni je kupuju na svojoj granici. A tko ih čeka na granici? Trgovci. Mi smo pak izgradili trgovačku mrežu u 18 zemalja. Imamo regiju od Turske i Grčke na jugu do Njemačke na sjeveru, od Italije na zapadu do Rumunjske na istoku. Umjesto da struju prodajemo HEP-u, što bismo isto mogli, mi smo odlučili električnu energiju prodavati krajnjim potrošačima. Mi nismo konkurencija HEP-ovoj proizvodnji, nego HEP-ovu uvozu struje koju kupuje na ne baš najefikasniji način. Da HEP ima efikasnu trgovačku mrežu, onda bi bio učinkovit u pitanju uvoza, ovako nije.
I u Sloveniji ste najjeftiniji?
Da. Kada uđeš na tržište, potrošače ćeš privući jedino najnižom cijenom, ako ih hoćeš zadržati, moraš imati i kvalitetu usluge. Poslovni model nam je tako napravljen da moramo biti najjeftiniji gdje god da dođemo ili ne dolazimo. Mi znamo kako priča ide od početka pa nam je lakše nego velikim kompanijama koje su navikle da prvo nešto privatiziraju pa onda da rade biznis. Mi ne kupujemo tvrtke pa ne moramo vratiti novac koji smo uložili u kupnju tako što ćemo podići cijenu struje. Zato privatizacija i ne smije biti prije liberalizacije.
Koji vam je bio prvi posao u Hrvatskoj?
To je 2010. bio natječaj za grad Zagreb. I prije ovog zadnjeg natječaja na kojem smo dobili posao s ministarstvima, proširili smo svoj posao na Konzum, Mercator, Tisak, pa poslujemo s Rijekom i Pulom kao i s nekim javnim poduzećima i institucijama. Ali otkad smo dobili Zagreb, odnosno opskrbu strujom za javnu rasvjetu, pozicionirali smo se kao drugi najveći opskrbljivač. Otkad smo nastali, kontinuirano imamo porast prodaje, a lani smo, kao što ćemo i ove godine, zabilježili najveći porast prodaje baš u Hrvatskoj.
Kako to tumačite?
Time što je tržište još dosta nerazvijeno. Što je razvijenije, manja je mogućnost rasta. Kad monopolist napravi cjenovnu grešku, onda mi to iskoristimo. To smo iskoristili i u Sloveniji, monopolisti su se opustili, počeli su guliti potrošače i tu je bio prostor za nas.
U Hrvatskoj se već čuje da je nemoguće da i vi i RWE ponudite tako nisku cijenu jer da struja ni u Sloveniji ni u Njemačkoj nije jeftinija od HEP-ove?
Dva su važna aspekta. Treba razlikovati cijenu za opskrbu i cijeli račun. Mi možemo utjecati na cijenu za opskrbu, a ostali dio računa određuje Vlada i državne institucije (HERA, HROTE). Zašto je vaša cijena na jedan način visoka, a na drugi niska? Visok je dio za opskrbu, a nizak je onaj koji se odnosi na naknade, trošarine, tj. dio koji određuje država. Kad smo u Sloveniji spustili cijenu opskrbe, uletjela je Vlada i podignula ovaj drugi dio. Kad se sagleda račun u Sloveniji, on jest veći nego u Hrvatskoj. Ali ne zbog opskrbe strujom, nego zbog svih poreza i ostalih naknada. Tu vam prijeti opasnost, u pitanju podizanja troškova za kompletni račun, to prijeti od Vlade i državnih ustanova, a ne od tržišta. Shvaćam da ima puno dvojbi, da ljudi razmišljaju: sad nam nešto nude, a kad nas uhvate, onda će nas oderati. Tako je bilo i u Sloveniji. Kod nas su baš državni distributeri planski širili te dezinformacije o nama. Zato mi, kad uđemo na tržište, prvi mjesec struju dajemo besplatno, da se ljudi uvjere da će struje biti.
Tako će biti i u Hrvatskoj?
Naravno, uvijek je tako. Ako ljudi smatraju da smo ih u nečemu prevarili, odmah idući mjesec mogu se vratiti HEP-u ili nekom drugom. Ništa nisu izgubili, štoviše, imali su prvi mjesec besplatan. S druge strane, mi smo cijenu struje fiksirali do 2015., dakle, sad znate da iduće dvije godine imate istu cijenu struje. HEP dosad nije razmišljao da na određeni rok garantira da neće biti poskupljenja, a mi to jamčimo najmanje do 2015. Isto smo se obvezali i u Sloveniji. Četiri smo godine držali istu cijenu i onda smo je ove godine tek podigli. No, i dalje smo najpovoljniji.
Kada Hrvati mogu prijeći na GEN-I, od 1. srpnja?
Struju od nas mogu početi preuzimati s 1. kolovoza jer 21 dan treba da se provede prelazak. Mi sada dobivamo upite potrošača, ovih dana poslat ćemo im ugovore, zatim čekamo da se ugovori vrate i svi koji nam prijeđu do 10. srpnja struju će dobivati od 1. kolovoza.
Već sad vam šalju zahtjeve?
U prva tri dana dobili smo više od tisuću zahtjeva.
Kako ćete naplaćivati struju, mjesečno po potrošnji ili putem paušala?
Odčitat ćemo brojilo na dan prelaska s HEP-a nama. Ima dvojbi hoće li HEP to sve stići odčitati, pa ćemo zamoliti naše kupce da sami odčitaju i jave nam stanje brojila. Cijenu struje za kućanstva obračunavat ćemo po 12,5 posto manjoj od HEP-ove. U Sloveniji se struja može plaćati i preko paušala i svaki mjesec po potrošnji, to ovisi o želji potrošača. U Hrvatskoj će možda trebati prijelazni period, dok sistem ne dogovorimo s HEP-om, ali to će biti najdulje do kraja godine. Nama je u interesu da bude kako ljudi hoće. I nama je najbolje da ljudi plaćaju mjesečno po potrošnji. Poanta paušala je da uzimaš više nego što je kućanstvo potrošilo.
Hoće li potrošači s vama morati sklapati neke dugoročne ugovore kako bi imali popuste ili ne?
Ne, zato i jesmo postali najveći u Sloveniji, jer uvijek nudimo poštene cijene i pravedne uvjete opskrbe. Mi ni na koji način ne postavljamo dodatne uvjete za ono što obećamo. Ako kažemo, vaša će cijena biti 12,5 posto niža od HEP-a, za to nema apsolutno nikakvih uvjeta. Sad samo čekam da netko drugi smisli pakete, kojima će uvezati obećane pogodnosti za trajanje razdoblja ugovora. To je najveća prijevara za potrošače.
Koliko dugo tolerirate neplaćanje, hoćete li mi drugi mjesec odmah isključiti struju ako ne plaćam redovito?
Mi smo poslovna tvrtka i važno nam je da se na vrijeme plaća. Nemamo baš nultu toleranciju, u okviru zakona šaljemo tri opomene, ako vidimo da netko nikako ne plaća, otkazujemo ugovor nakon mjesec i pol dana. Fleksibilni smo prema onima koji imaju opravdane probleme zašto ne mogu platiti.
Kada ćete u Hrvatskoj početi prodavati jeftini plin?
Zasada nećemo. Za plin nije pravi trenutak, ne možemo ponuditi nižu cijenu od one koju imate. U Sloveniji smo u roku od 12 mjeseci srušili cijenu plina 40 posto. Plin ćemo u Hrvatskoj od jeseni početi prodavati poslovnim subjektima. I regulativa za plin je kompliciranija nego za struju, dulje treba za sve dozvole i slično.
Koliko potrošača očekujete u Hrvatskoj?
Naši su planovi 20.000 do kraja ove godine, a 50.000 do kraja sljedeće. No, tržište je nepredvidljivo. Treba vidjeti što će HEP napraviti i hoće li biti dodatne konkurencije.
Je li vam RWE ozbiljna konkurencija?
To što ima netko treći dobro je u početnoj fazi jer možemo zajednički raditi na promjeni regulative, kad si jedan na jedan, to je sporije. U tom smislu, RWE nam je saveznik. Jer ćemo lakše odraditi propisni dio. Što se tiče natjecanja za potrošače, mi smo na prvi pogled konkurencija, ali prema iskustvima iz Slovenije, to je sasvim drugačije. Kupci se iz iracionalnih razloga odlučuju ili za jednog ili za drugog opskrbljivača. Naša je prednost što nismo vezani na određeni izvor energije pa ćemo mi struju, kad je najjeftinija u Njemačkoj, dovesti odande, kad je najjeftinija u Bugarskoj, onda iz Bugarske.
U Sloveniji imate uglavnom pozitivan imidž, ali naišla sam na podatak da vas pojedini slovenski mediji nazivaju elektrotajkunom.
Tajkuni su oni koji su nešto privatizirali, a ne oni koji su osnovali firmu, pa je prodali. Ja sam firmu pokrenuo sam i kad sam vidio da će daleko prijeći moje financijske mogućnosti, prodao sam je. Prvo Istrabenzu i Gorenju, pa je ušla putem dokapitalizacije država, a na kraju Petrolu. Više nisam vlasnik ni jedan posto dionica. Elektrotajkunom me zlonamjerno nazivaju od trenutka kad sam 2011. ušao u državnu politiku. I to plasira jedan zlonamjerni i opskurni desničarski tjednik zbog političkih razloga jer sam i potpredsjednik Pozitivne Slovenije. Kad sam postao previše popularan jer sam srušio cijene struje i plina, onda su morali nešto izmisliti. A tajkuni ni kod nas nisu popularni.
Ipak, novinari u Sloveniji o vama dobro misle, takav sam dojam stekla razgovarajući s njima.
Ozbiljni novinari, da. Vjerojatno sam ih uvjerio iskrenošću i time što smo cijelo vrijeme okrenuti prema potrošaču.
Koliko je spojivo biti politički aktivan, tj. visokopozicioniran u stranci i biti poslovni čovjek?
U politiku sam ušao prije godinu i pol, a firmu sam osnovao 2004. Šteta je što u politici nema više ljudi koji mogu objektivno sagledati stvari. U Pozitivnu Sloveniju ušao sam jer vjerujem da se pozitivnom energijom može nešto promijeniti. Htio sam da se mijenja klima u društvu. 'Ajmo u krizi nešto promijeniti, a ne kukati kako su svi lopovi. Ja sam u politici prisutan i na najnižoj razini, predsjednik sam vijeća u svom selu u predgrađu Nove Gorice. Prije ovog intervjua bavio sam se, doslovno, time da li neki semafor radi dobro.
Kako vam se da i time baviti?
Ako želim da mi djeca odrastu u pozitivnoj okolini, onda u to moram ulagati, a što mogu uložiti nego vrijeme i trud. Tako sam krenuo, pa sam osnovao listu za Gradsko vijeće u Novoj Gorici, a nakon toga ušao sam u državnu politiku. E, tu treba biti prisutan puno radno vrijeme. Na nižoj razini može se kampanjski raditi, ali na državnoj ne. Bitna mi je geneza kako je netko postao političar. Kad se netko usudi biti političar, ne na državnoj razini gdje rješava svoje egzistencijalno pitanje, to je bezveze, nego na najnižoj razini, to je pravi posao. Taj je put prošao i Jankovič i zato mi se Pozitivna Slovenija svidjela.
Jankovič je osumnjičen za korupcijske skandale?
Prvo, nitko nije očekivao našu pobjedu na izborima. Do tog dana sve je bilo OK, odmah nakon pobjede on postaje najkorumpiraniji čovjek u Sloveniji. Jankovič se od ostalih razlikuje jer ima veliku podršku u Ljubljani. Izvan Ljubljane mu je pala jer ljudi ne vide kako on neposredno radi kao gradonačelnik.
On je dobar s našim Bandićem u Zagrebu.
Da, on radi cijelo vrijeme. On od trenutka kad ustaje...
I Bandić samo dela...
I naš Zoran dela. On je rođen da bude s ljudima, reagira, recimo, čak i ako netko nepropisno parkira. On ide i dela, i ljudi to vole. Ne vole kad se političari bave apstraktnim pričama. U tom smislu je OK, a istrage jedva čekamo da se završe. Ali poznavajući naš pravni sustav, bojim se neće to biti tako brzo.
Jeste li vi upoznali Bandića, budući da poslujete sa Zagrebom?
Nisam. Ne miješam posao i politiku. S Jankovičem smo jako bliski, a njegovo gradsko poduzeće Energetika Ljubljana najveći je distributer plina u Sloveniji. Oni su naši najveći konkurenti u plinu i njima smo uzeli najviše kupaca. Tu nemam milosti.
Jankovič vam to nije zamjerio kao partijski drug?
Ne. Kad smo ušli u posao, nisam mu ništa unaprijed govorio, a nakon dva tjedna on mi je sam rekao: Roberte, dobro si to napravio. Ništa drugo nisam ni očekivao. Da je drukčije reagirao, bio bih razočaran njime.
Vi ste bogat čovjek?
Nisam sirotinja, ali što je bogat? Nisam među prvih 100 najbogatijih. I volim što nisam. Kad sam ušao u posao, pitao sam se koliko mi je dovoljno. Milijun, dva ili trideset milijuna eura? I kada sam došao do razine koju sam unaprijed sam sebi odredio, rekao sam dosta. Kad ih imaš 30, što si možeš više priuštiti nego kad imaš dva? OK, nemam brod, nemam čak ni vikendicu, ali sam neizmjerno bogat jer sam ekonomski slobodan čovjek bez ijednog eura kredita. A i mogu putovati gdje god hoću.
Volite putovati?
Da, baš ovih dana idem na Brijune. To mi je jedino vrijeme kad mogu zaista biti s obitelji, a tada ne gledamo na troškove. Jednom se živi.
Koliko imate djece?
Troje.
Vaša premijerka Bratušek kod nas je zvijezda i zato što nosi minice i ima lijepe noge?
Ma super je Alenka. Bilo je onih koji su to pokušali okrenuti protiv nje. Ispali su totalne budale.
>> Vladi HEP preskup! Ministarstva će struju kupovati od Slovenaca
