Ognjen Bagatin ravnatelj je zagrebačke Poliklinike Bagatin, jedne od vodećih za estetsku kirurgiju, stomatologiju i dermatologiju, a uz to je i član Izvršnog odbora HUP-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb.
Ove godine su se predstavnici vaše udruge našli s nekoliko ministara i uputili više zanimljivih prijedloga?
Tako je, naša udruga pri HUP-u jako je aktivna. Kontinuirano radimo na jačanju pozicije privatnih ustanova kako bismo našim pacijentima pružili što bolju uslugu. Također, jako puno napora ulažemo u pozicioniranje Hrvatske kao top destinacije za medicinski turizam. Želimo rasteretiti javni sektor i time im omogućili bolju organizaciju vlastitog posla i pružanja još bolje usluge hrvatskim pacijentima.
Koliko je privatnih zdravstvenih ustanova registrirano u RH, koliko ljudi one upošljavaju?
U Hrvatskoj je oko 1170 zdravstvenih ustanova, ordinacija, poliklinika i klinika. Procjenjuje se da 2017. pacijenti izravno u privatnim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj ostavili više od tri milijarde kuna, plaćanjima iz ‘vlastitog džepa’ što predstavlja konstantan rast. Recimo, samo u odnosu na 2016., kad je promet bio 2,38 milijardi kuna, govorimo o rastu od više od 20 posto.
Privatni zdravstveni sektor zapošljava 12.000 ljudi, odnosno oko 16 posto ukupnog broja zdravstvenih djelatnika, te drži 17 posto ukupne medicinske opreme, što je relevantan potencijal.
Vaša udruga se zalaže za “poslovanje zdravstvenih ustanova po tržišnim principima prema jednakim uvjetima bez obzira na vlasničku strukturu” - znači li to da sada uvjeti nisu jednaki?
Nažalost, nisu. Fokus Ministarstva je, potpuno očekivano, na javnom zdravstvu. Trenutno smo mi, kao privatne ustanove, u vrlo nepoželjnom položaju. Prema određenim kriterijima Ministarstva gospodarstva mi nismo poduzetnici, dok nam, recimo, Agencija za investicije i konkurentnost ne omogućuje poticaje jer ne postoji zakonski okvir za zdravstveni turizam.
No, siguran sam da se jednog dana, i to u skorijoj budućnosti, sinergijom privatnog i javnog sektora može pružiti još bolja usluga pacijentima, podići standardi usluge, smanjiti liste čekanja, ali i postići bolja organizacija poslovanja te veće zadovoljstvo samog medicinskog osoblja.
Ako ćemo razviti ovakvu viziju, hrvatsko zdravstvo čekaju jako lijepe stvari, a to znači da će i hrvatski pacijenti biti puno zadovoljniji. Nažalost, ne smijemo povlačiti sredstva iz EU fondova, jer nas nadležno ministarstvo nije stavilo u program od 2014.-2020.
Zašto privatnici u zdravstvu nisu uvršteni u operativni plan za period do 2020.?
Preporučio bih vam da odgovor najbolje potražite direktno u Ministarstvu zdravstva. Ono na čemu mi inzistiramo jest da uđemo u operativni plan od 2021.-2027. Prošlost ne možemo mijenjati, ali možemo utjecati na buduća zbivanja.
Zalažete se i za “stvaranje uvjeta za tržišnu i realnu cijenu zdravstvene usluge”- što znači “tržišna i realna cijena”, kako doći do nje?
Tržišna cijena je ono što su ljudi spremni platiti za uslugu koju dobivaju i upravo tako mi u privatnom sektoru i radimo. Ako ne učinimo sve što je u našoj moći kako bismo komunicirali klijentima i pacijentima da smo tu za njih, nećemo opstati na tržištu niti moći plaćati svoje obaveze.Ovdje je glavna tema plaćanje usluga HZZO-a, koji od svog ukupnog budžeta samo 1,6 posto troši na privatni sektor. Razlog tomu je i činjenica da Zavod plaća puno ispod tržišne cijene. Je li to održivo? Trebam li takav sustav mijenjati? Treba li uvesti i privatna osiguranja? Odgovor na sva tri pitanja je svakako poželjan.
Rečeno je i da je za razvoj zdravstvenog, odnosno medicinskog turizma tijekom cijele godine “neophodna i potpora države” – na kakvu se potporu misli?
Time se misli na pozicioniranje Hrvatske kao destinacije za zdravstveno-medicinski turizam gdje nam svakako treba pomoć Ministarstva turizma i HTZ-a. Prošle je godine ministar turizma Gari Cappelli prvi put odobrio budžet za oglašavanje zdravstvenog, odnosno, medicinskog turizam i to je već veliki korak naprijed.
Smatram da bi trebalo taj budžet pojačati u naredne tri godine, što bi nam bilo dovoljno da se oglašavamo u inozemstvu, prema 18,5 milijuna turista koji posjete Hrvatsku svake godine. Imamo veliki potencijal, odlične klinike, najnoviju tehnologiju u privatnim klinikama, imamo izvrsno i stručno medicinsko osoblje te veliki broj klinika koje već rade s internacionalnim klijentima.
Privatnik kad te naruči u 12,30, u 12,30 te prozove. Pregled platiš od 0- 450 kn, ovisno o pregledu i sa svim nalazima izlaziš, u državnim bolnicama, dokotori su bogovi, a kod privatnika, pacijent je bog, a doktori su pastiri koji čuvaju boga.