Šok-scenarij

Pad kune i BDP-a građanima bi smanjio plaće i povećao kamate

hnb
VL
15.07.2010.
u 21:30

Takav scenarij istopio bi bankarske rezerve približno 2 posto, ali one bi i dalje bile natprosječno visoke jer stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka iznosi 19 posto, što je 7 postotnih poena iznad minimuma koji traži EU.

Dvostruko veći pad BDP-a od očekivanog i pad tečaja na 8 kuna za euro prošao bi bez većih posljedica za domaći bankarski sustav! Banke bi preživjele toliki pad uz neznatno smanjenje profita i rezervi, ali bi zato šok-scenarij uzdrmao stanovništvo. Tjedan dana prije nego što Europska središnja banka objavi rezultate svoga velikog stresnog testa za 46 vodećih europskih banaka, Hrvatska narodna banka testirala je efekte “malo vjerojatnog” crnog scenarija u kojem bi BDP ove godine pao 3 posto, a kuna oslabjela 10 posto.

Topljenje rezervi

Takav scenarij istopio bi bankarske rezerve približno 2 posto, ali one bi i dalje bile iznadprosječno visoke jer stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka iznosi 19 posto, što je 7 postotnih poena iznad minimuma koji traži EU. Šok-scenarij bio bi poguban samo za nekoliko manjih banaka, čiji bi vlasnici morali ići na dodatna ulaganja, ali sustav u cjelini ostao bi stabilan! No, ne i bez loših posljedica.

Udio loših kredita u ovom trenutku iznosi oko 9 posto, što znači da banke ne uspijevaju naplatiti 22 milijarde od približno 250 milijarda kuna plasiranih kredita. HNB je u stresnom testu, koji je ovaj tjedan predstavljen članovima Savjeta, zaključio da bi crni scenarij digao udio loših kredita na visokih 16 posto, što bi značilo da banke ne bi mogle naplatiti čak 38 milijarda kuna kredita. Pad tečaja od 10 posto srozao bi standard dužnika više nego što bi pogodio banke, a u kombinaciji s visokim padom BDP-a uzrokovao bi dodatno zagušenje ekonomije: otkaze, smanjenje plaća i otežanu otplatu kredita. Od nekih članova Savjeta doznali smo da ministar financija i guverner nisu razgovarali o devalvaciji kao izglednoj mogućnosti, a HNB već treću godinu testira otpornost banaka na moguće šokove.

Bez imena banaka

Europska središnja banka trebala bi idući tjedan objaviti rezultate svog stresnog testa za 46 vodećih banaka, a već se nagađa da na njemu neće proći jedanaest banaka, uglavnom grčkih te njemačka Commerzbank, talijanska Banco Popolare, Postbank, Bankinter, BCP i Sabadell – izjavio je za CNBC Alessandro Roccati, direktor australske financijske kuće Macquarie Securities.

HNB je u svojim dosadašnjim testovima testirao otpornost banaka pojedinačno, no u rezultatima objavljenim u studiji Financijska stabilnost nisu navedena imena banaka.

Ključne riječi

Komentara 59

OB
-obrisani-
03:53 16.07.2010.

cros Iz kog ste vi filma?! Prodati i ovo malo sto nam je ostalo da bi se rasteretilo dugovanje??? A ne im zavrnuti vrat sto su zaduzili drzavu zbog njihovog hohstapleraja i kradje. Zbog njihovih milijuna nepodmirenih dugovanja, njihovih \"pametnih\" prodaja i unistavanja svega sto je drzava imala 1990.-te. Samo zato da bi oni postali tajkuni i menadzeri i vlasnici privatnih fakulteta, jahti, dvoraca, viletina, helikoptera...... U stvari, sto ce nam uopce i Hrvatska? Zasto ju lijepo ne prodaju u nekom zgodnom paket aranzmanu...

OB
-obrisani-
04:42 16.07.2010.

Hrvatske banke u stranom vlasništvu,jaqko dobro posluju. To je dokaz da i vlada RH odlićno radi svoj posao

Avatar cros
cros
03:39 16.07.2010.

Jos uvijek se vrte u krug. Naime, \"ako padne tecaj Kune, doci ce do rasta duga duznika medju pucanstvom\"! To je upravo temeljni problem, MORA se ukinuti valutna klauzula, kako ne bi bilo \"revaloriziranja\" dugova! Moze kamata rasti i padati, ali \"revaloriziranje\" dugova je pogubno!!! Zbog toga se Hrvatska monetarna politika MORA OSLOBODITI VALUTNE KLAUZULE! Jednostavno, to je \"omca oko vrata\" i gospodarstvu i pucanstvu! Kamata moze fluktuirati i otplate kredita mogu biti vise i nize, ali ne moze flukturirati glavnica duga TO NE POSTOJI NIGDJE I TO JE NAJVECI PROMASAJ Rohatinskog! Drugo, mogu se namaknuti novci u proracun, neka prodaju autoceste i isplacivat ce iz dugova, nije to neki problem, autoceste su negdje privatne, negdje drzavne, nije uopce bitno! Vazno je da funkcioniraju i to je sve, a drzava bi rasteretila svoje dugove u proracunu! Mogu, takodjer prodati INA i stvar bi bila u redu! Dakle, postoje opcije, ali naravno, moraju srezati drzavnu potrosnju nad kojom NEDOSTAJE KONTROLA, to je najveci problem!!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije