Piletina hranjena GM sojom može se naći i u McDonald’sovim restoranima u Hrvatskoj, potvrdili su nam iz hrvatske franšize jednog od najpoznatijih američkih lanaca brze prehrane. Nakon što je u Srbiji objavljeno kako McDonald’s posljednja tri mjeseca uvozi mađarsku piletinu hranjenu sojom iz Brazila, koja je uglavnom genetički izmijenjena, glasnogovornik McDonald’sa Hrvatska Hrvoje Valent za Večernji list odgovara kako McDonald’s u Europi, a tako i u Hrvatskoj, koristi vrhunske namirnice, koje po kvaliteti i sigurnosti odgovaraju visokim standardima kompanije. No činjenica je, tvrdi Valent, da se europska perad sve više hrani GM sojom iz Brazila pa ni proizvođači piletine za McDonald’s više nisu u mogućnosti jamčiti da u njihovoj prehrani nije došlo do miješanja genetički modificirane i nemodificirane soje, ali unutar razine dopuštene Europskim zahtjevima za prehranu peradi.
– Prema istraživanju FEFAC-a (European Feed Manufacturer’s Association), procjenjuje se da već 90% sve soje koja se posljednjih godinu koristi u prehrani životinja u Europi sadrži GMO – kazao je Valent. No kako nema znanstvenih dokaza da se GM organizmi iz stočne hrane prenose na meso te utječu na kvalitetu i sigurnost mesa, mlijeka i jaja, što je potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), u McDonald’su u svemu ne vide ništa sporno niti su, kako tvrde, njihove sirovine GM porijekla.
Sve to potvrđuje i Jagoda Munić, članica Zelene akcije i Vijeća za GMO RH. Meso životinja koje su hranjene GMO-om po europskim se zakonima ne deklarira kao GMO ako te životinje i same nisu modificirane, kaže ona. I dok se u EU sve više štite prava potrošača, o pitanju GMO-a očito je još puno toga u sivoj zoni.
Dr. sc. Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta kaže kako je točno da se tone GM soje uvoze u EU, ali isključivo kao stočna hrana.
– Nitko u Europi ne sije niti uzgaja GM soju. To nije dopušteno. Uzgaja se samo GM kukuruz. Ni u supermarketima ni na placu ne postoje GM krastavci, rajčice, jabuke, žitarice... Redoviti nadzor koji u RH provodi sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja pokazuje da su tragovi GM soje ili drugih GM žitarica u prehrambenim proizvodima rijetkost – tvrdi on.
S druge strane, problem GM soje u stočnoj hrani je taj što ne postoje prikladna ni poštena istraživanja o djelovanju “mutirane” hrane na zdravlje životinja i taj se rizik ignorira, napominje Vrček koji u tome vidi kompromis industrije, politike i znanosti.
– Hrvatski Zakon o GMO-u vrlo je restriktivan i do danas nijedna kompanija na svijetu nije pokušala tražiti dozvolu za sjetvu GM usjeva u Hrvatskoj. GMO je u nas ilegalan poput teških droga – objašnjava Vrček. Zato je to apsurdnija zakonski dopuštena granica kontaminacije prehrambenih proizvoda stranim genima koja iznosi 0,9% i koju nije potrebno deklarirati jer se takav proizvod smatra “čistim”.
– Ta je granica izmišljena, tehnički uvjetovana i nije nikakva garancija za zdravlje ljudi – tvrdi Vrček, ističući kako godinama nije bilo dokaza ni za štetnost DDT-a, bisfenola A iz polikarbonatne plastike, parabena, sintetskih estrogena, dioksina..., a danas su to zabranjene kemikalije.
GMO je na tržištu manje od 20 godina i nije u masovnoj uporabi. No štetan je, u prvome redu, za bioraznolikost, što je mjera za zdrav okoliš.
– Nije najvažnije sačuvati police u trgovinama, da budu GMO-free, već je važno sačuvati polja i oranice. U prvom slučaju potrošači mogu, svojim pravom na izbor, ignorirati prehrambene mutante, a u drugom slučaju posljedice mogu biti ireverzibilne. Rizik sjetve GM-usjeva je civilizacijski neprihvatljiv, posebno u Hrvatskoj, jer GM sjeme je uvozni proizvod, upitne vrijednosti (roba s greškom) i ni od kakve koristi. Osim za uvoznički lobi – uvjeren je Vrček.
