Američke “turbosvinje” na europskom tržištu? Ne, hvala, kategorički je odgovor nekih članica EU zbog kojega bi se, ugroze li svojim protivljenjem pregovore o slobodnoj trgovinskoj zoni između SAD-a i EU (TTIP), mogle naći i pred Europskim sudom pravde. Nitko se, naime, nije uljuljkivao snovima da će pregovori o stvaranju najvećeg svjetskog trgovinskog “pakta” ići glatko. No kad je hrana u pitanju, Europljani su i te kako osjetljivi na životinje šopane hormonom rasta raktopaminom, koji je zabranjen u više od 160 zemalja, među kojima i u EU, Rusiji i Kini.
Slom domaće proizvodnje?
S tim hormonom kao dodatkom prehrani svinjetina je manje masna i zdravija, brane se američki proizvođači. Ističu kako uz pomoć raktopamina “turbosvinje” brže stasaju i za klaonicu, puna četiri dana brže od običnih, a pojedu 20-ak kilograma hrane manje, što znači i bolju i bržu zaradu. S druge strane pak, istraživanja su pokazala da raktopamin utječe na ljudski kardiovaskularni sustav i može izazvati i trovanje. Zbog svega toga nacionalni parlamenti Njemačke, Francuske ili Španjolske, dođu li u poziciju da glasuju o “turbosvinjama”, mogli bi uložiti veto, što bi u konačnici moglo ugroziti i sam transatlantski sporazum. Europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht zalaže se stoga da o tom pitanju, umjesto svake članice zasebno, na kraju odluči Europska komisija, objavio je Süddeutsche.de.
S obzirom na to da Hrvatska drži neslavno mjesto u TOP 10 najvećih uvoznica svinjetine iz EU, “turbosvinje”, u slučaju da prođu u TTIP-u, preplavit će naše tržište.
– To bi bila katastrofa za naše svinjogojstvo i zbogom kulenu i svemu drugom vezanom uz tradiciju – tvrdi Matija Brlošić, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore. Već sada uvozimo više od 60% svinjetine, a stigne li i američka to će značiti potpuni krah domaće proizvodnje – objašnjava Brlošić, ističući kako bi slobodna trgovina mogla ugroziti i naš status zemlje slobodne od GMO-a.
I piletina kamen spoticanja
– Ako se obistine najave o ekvivalenciji i uzajamnom priznavanju, umjesto da se podastru dokazi da GMO nije prijetnja za život ljudi, životinja i biljaka, bit će ugrožen ne samo europski sustav odobravanja GMO-a već i prava država članica da zabrane GMO na svom teritoriju – priopćila je SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan. No iako i svaka druga država u SAD-u planira uvesti obvezno označavanje prisutnosti GMO-a u hrani, što želi i 80% potrošača, američka prehrambena industrija, kao i u Europi, traži zabranu takvog označavanja, a nerazumljivo im je i kako EU inzistira na zaštiti oznaka zemljopisnog porijekla i izvornosti proizvoda svojih članica poput grčkog sira fete. Američki biotehnološki div Monsanto ogorčen je što se GMO proizvodi koje prodaje u SAD-u ne mogu prodavati i na tržištu EU, dok američka mesna industrija na čelu s grupom Yum, koja je vlasnik lanca Kentucky Fried Chicken, želi ukinuti europsku zabranu uvoza piletine dezinficirane u kloru. EU, naime, dopušta samo korištenje vode i pare na mesu. Potpisivanje TTIP-a očekuje se nakon predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. No SAD i EU i sada svakodnevno razmjenjuju robe i usluga za više od 2 mlrd. eura.
U tome grmu leži zec "bolja i brža zarada". To su ključne riječi. Nigdje nema ključne riječi "zdravlje ljudi". Prema tome hoćemo da se našim poljoprivrednicima stvore uvjeti za zdrav uzgoj domaćih Hrvatskih svinja i da se Hrvati hrane domaćom Hrvatskom hranom. Ne želimo turbo svinje, ne želimo GMO, hoćemo prirodno i zdravo.