Eurozastupnik i potpredsjednik međuskupine Europskog parlamenta zadužen za europske otoke Tonino Picula predstavio je u Kući Europe u Zagrebu priručnik “Izazov: uštedi vodu – vodič za pametno upravljanje vodom” uz koji sve otočne i kopnene zajednice mogu uštedjeti čak četvrtinu vode. Priručnik je rezultat međunarodnog projekta Water Saving Challenge (WaSaC) koji je Picula lani, simbolično na Svjetski dan vode 22.3., pokrenuo u suradnji s Kraljevskim tehnološkim institutom u Stockholmu. Projekt obuhvaća osam otoka iz četiri EU države: po dva iz Grčke, Francuske, Irske te Vis i Lastovo iz Hrvatske, pa ga Picula simbolično naziva i “četiri mora”.
– Naš priručnik za pametno upravljanje vodom dokazuje da svaki otok, baš kao i kopnena zajednica, može uštedjeti vodu! Ta štednja ne podrazumijeva oskudicu već racionalno upravljanje vodom kroz primjenu tehnologije i utjecanja na svakodnevne ljudske navike, što naša rješenja čini dugoročnima i održivima – rekao je Picula.
Kroz jednogodišnju studiju i rad, sudionici projekta utvrdili su da se na svih osam otoka na godinu uštedi 200 milijuna litara vode, da se potrošnja struje smanji za 470.000 kWh, a emisija ugljičnog dioksida za 42.000 kilograma!
Kada bi se njihovo znanje o štednji vode prenijelo na svih 2136 europskih otoka i njihovo stanovništvo, uštede u vodi, struji i emisiji stakleničnih plinova bile bi goleme, čulo se na predstavljanju. Svi mi, tvrdi se, možemo uštedjeti između 10 i 25% vode koja se proizvede i mogla bi je, primjerice, zamijeniti i kišnica. Previše se, naime, energije i zagađivača troši da bi se dopremila voda na otoke, njezino crpljenje, transport, infrastrukturu, desalinizaciju..., a što je najgore, kad je najveća potražnja za njom, u ljetnim mjesecima, najmanje je ima. Usto su i ogromni gubitci u mreži. U Hrvatskoj se prije nekoliko godina baratalo brojkom od 46%, a sada je to već 49%, dok se pozitivnim primjerima poput Brača u kratkom vremenu gubitak može smanjiti i 22%. Voda ne znači samo život, već je i jako dobar politički medij, stoga je na Vladama i političarima da više promišljaju o rješavanju pitanja oko vode, kazao je Christian Pleijel s Kraljevskog instituta za tehnologiju u Stockholmu.
– Nakon konzumacije pola litre vode, za ispiranje WC-a koristimo 10 litara – ističe Mairtin O’Melaoid iz Europske federacije malih otoka (ESIN).
Autohtoni francuski proizvod WiCi tome je doskočio da vodu koja se koristi za pranje ruku čuva u vodokotliću. Svaki put kad se ispere zahod, novom vodom koja utječe u vodokotlić peru se ruke i ta voda koristi za iduće ispiranje. Godišnje ispiranjem trošimo oko 10.000 litara vode po osobi, pa ovakva opskrba iz vodokotlića koji je ujedno i umivaonik, predstavlja pametnu uštedu. Drugi odličan primjer su grčki hoteli koji potiču goste na štednju vode tako da im za svaku ušteđenu kap, poklanjaju besplatne vaučere za hotelske usluge. Otok Lastovo je u projektu pak išao u dva smjera.
– Jedan način je bio zadirati u sustav vodoopskrbe, a drugi u ponašanje otočana te onih koji dolaze samo kao turisti. Rješenje je u ljudima koji izdaju apartmane, ugostiteljima, hotelima... Trebamo ih senzibilizirati da štedimo vodu! O otocima se dosad govorilo samo ljeti, a zbog ovog projekta konačno i mi kao otočani imamo priliku reći svoje stajalište i iznijeti vlastita rješenja – rekao je Lučijano Sangaleti, direktor Komunalca Lastovo.
– Nakon konzumacije pola litre vode, za ispiranje WC-a koristimo 10 litara – ističe Mairtin O’Melaoid iz Europske federacije malih otoka (ESIN). ... Godišnje ispiranjem trošimo oko 10.000 litara vode po osobi ::: Jednostavnom računicom 10.000 litara/ 10 litara = 1000 puta godišnje pišamo ili dnevno 2,74 puta -- dva puta u školjku, 0,74 u gače. __ I za to brojanje EU parlamentarac mjesečno zaradi 20.000 €. __ Očito je brojanje pišanja unosan posao. __ A niti slova na koji način uštedjeti na pišanju.