Zbog jačanja konkurencije na tržištu Ina pronalazi model kojim bi svoju maloprodaju, odnosno benzinske crpke učinila konkurentnijima.
Novi igrači na tržištu donijeli su Ininim crpkama pad potražnje i izraženiji zastario način usluge koji treba unaprijediti, a to se može financirati samo iz zarađenog u maloprodaji. S obzirom na to da 72 posto troškova u maloprodaji odlazi na zaposlenike, ključan je prijedlog uprave Ine smanjenje plaća za oko 30 posto, ali ne i otpuštanje radnika kojih trenutačno u maloprodaji ima oko 2700.
Sindikati protiv
Plaće su zaposlenika na Ininim benzinskim crpkama, kojih u Hrvatskoj ima oko 400, od oko 60 do 85 posto veće nego zaposlenika konkurenata na domaćem tržištu gdje se kreću od 5000 do 5800 kuna.
Prosječna bruto plaća prodavača je oko 9000 kuna. No, primjerice, voditelj na Ininoj crpki može zaraditi oko 9000 kuna neto plaće dodaju li se na plaću dodaci na rad vikendom ili prekovremeni sati, na koje zaposlenici imaju pravo. Uz plaće Inina maloprodaja ima i znatno viši operativni trošak osoblja te neizgrađen sustav poticaja za zaposlenike prema rezultatima u odnosu na konkurenciju. Usto druge maloprodajne mreže ostvaruju tri do šest puta veći profit od Ine po litri prodanog goriva.
Zato je smanjenje prava o kojima se već dulje vrijeme pregovara sa sindikatima neophodno kako bi se mogli i pokriti troškovi modernizacije u koju je prošle godine, primjerice, uloženo oko 260 milijuna kuna.
Sindikati zasad ne prihvaćaju ni opciju smanjenja plaća, a još manje onu drugu, izdvajanja maloprodaje u drugu tvrtku outsourcingom. Smatraju, naime, da bi tada, osim smanjenja plaća, ostali i bez prava zajamčenih kolektivnim ugovorom i da bi došlo do otpuštanja radnika. No iz izvora bliskih upravi Ine doznajemo da se o otpuštanju radnika ne razmišlja, ali i da isto tako još nije donesena konačna odluka kako će se riješiti reorganizacija maloprodaje. U svakom slučaju do smanjenja plaća će doći, no još nije definirano za koliko. A i nakon tog smanjenja one bi opet bile veće od plaća zaposlenika u konkurentskim tvrtkama, ali bi se i dodatno uvećavale stimulacijama, odnosno sustavom nagrađivanja koji se planira uvesti.
Osim maloprodaje, kalkulira se da bi Ina mogla u outsourcing izdvojiti i neke druge djelatnosti. A iz redova sindikata kažu da postoji i opasnost da bi maloprodaja mogla postati Inina agencija za privremeno i povremeno zapošljavanje.
Inozemna praksa
Naime, takva je praksa raširena pa strane naftne kompanije poput OMV-a, Shella, Agipa, Petrola ili Lukoila primjenjuju princip najma ili franšize. Pa tako OMV u Hrvatskoj ima samo 70 zaposlenika, a istodobno 63 crpke jer već godinama prakticira model COCA, odnosno zaposlenici na crpkama nisu zaposlenici OMV-a, nego djelatnici druge tvrtke. Inina ideja o outsourcingu bila bi blaža metoda jer bi cijela imovina ostala u matičnoj kompaniji, novoosnovana tvrtka poslovala bi prema Ininim regulativama i u njoj bi bili Inini radnici.
>>Država vraća kontrolu nad naftnim bogatstvom
Gospodo draga,djelatnik sam PETROLA i radim za mizeriju,naspram ove kako vi kažete premale plače.Druga stvar kad bi ovi djelatnici Ine imali ovakvu disciplinu kakvu mi moramo imat i šta se svega moramo držat,gutali bi pilule za smirenje,kao šta večina mojih kolega guta,a još važnije za daleko manju plaću.naša plaća je ako ste naveli 5800 kn u