Krediti stanovništvu rasli su u listopadu više od četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani: veći su oko 7,7 milijardi kuna, a stambeni su rasli po stopi od čak deset posto. Nenamjenski krediti skoro stagniraju, njihov je rast oko jedan posto. No, depoziti rastu još brže, a smanjio se i udio loših kredita, sa 5,1 posto na kraju drugog kvartala, na 4,7 posto na kraju trećeg, što je – povijesni minimum. Sve u svemu, prema podacima iz novih Pregleda Hrvatske udruge banaka, bankarsko je poslovanje – neokrznuto pandemijom. Poneseni tim optimizmom, iz HUB-a poručuju da se, uz oporavak BDP-a u trećem tromjesečju po stopi od 15,8 posto u odnosu na treće tromjesečje prošle godine, vladina prognoza o rastu od devet posto u ovoj godini doima izglednom.
Padaju i kamate, rekordno su niske: prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u kunama u listopadu je iznosila 3,19 posto, što je za 0,65 postotnih bodova manje nego u listopadu 2020. i povijesno je najniža prosječna kamatna stopa na ovu vrstu kredita. Kod ostalih je kredita prosjek iznosio 5,33 posto i bio je za 0,49 postotnih bodova niži od usporedive stope u listopadu prošle godine. Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite s valutnom klauzulom iznosi 2,66 posto, dok je za ovu vrstu kredita za ostale namjene prosječna kamatna stopa za listopad 4,19 posto - 0,73 postotna boda niža nego lani.
Krediti poduzećima još uvijek ne rastu po značajnijim stopama, no rasli su krediti državi – četiri posto.
- Prekoračenja po tekućim računima i krediti po kreditnim karticama bilježe pad. To znači da se rast ukupne osobne potrošnje i dalje ponajprije financira iz rasta neto plaća koje su u listopadu bile nominalno za 5,4 posto i realno za dva posto veće u odnosu na prošlogodišnji listopad. Doprinos dolazi i od rasta ukupnoga broja zaposlenih koji je od listopada prošle do listopada ove godine iznosio dva posto – komentiraju u HUB-u.
Depoziti stanovništva veći su čak 9,4 posto u odnosu na listopad 2020., pri čemu je udio deviznih u ukupnim depozitima stanovništva smanjen je sa 61,3 posto potkraj prošle na 60,1 posto na kraju listopada ove godine iako je tijekom ljeta primijećen značajniji rast deviznih depozita u korelaciji s turističkom sezonom. Povećao se i udio kunskih u odnosu na kredite s valutnom klauzulom: sa 78,4 posto na 80,7 posto od kraja 2020. do kraja listopada 2021. No udio čistih kunskih u ukupnim stambenim kreditima stanovništvu smanjio se sa 31,3 posto na 30,7 posto. Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva u hrvatskim bankama kreću se oko 0,1 posto te su trenutačno bliže donjoj granici intervala europodručja. Na kratkoročne depozite stanovništva kamata je oko nule i također je bliže donjem pragu intervala euro područja. Hrvatska premija rizika najveća je u regiji uz Rumunjsku.
- Predviđanje kretanja kamatnih stopa iznimno je teško. Uvođenje eura koje se očekuje 2023. godine zasigurno stvara određeni prostor za smanjenje kamatnih stopa, no njihovo će kretanje prije svega zavisiti o monetarnoj politici Europske središnje banke. Utjecaj te institucije presudan je za hrvatsko tržište i s kunom i s eurom. Do daljnjega se ne očekuje promjena monetarne politike ECB-a. No, bez obzira kakva će biti monetarna politika nakon što Hrvatska uvede euro, može se predviđati da će kamatne stope na najveći dio novih kredita biti niže nego što bi bile u slučaju zadržavanja kune, s obzirom na nedostatak dugoročnih kunskih izvora sredstava – poručuju iz HUB-a.
Dobit banaka na bazi zadnja četiri tromjesečja krajem rujna 2021. na godišnjoj se razini kretala oko 4,2 milijarde kuna. U trećem tromjesečju došlo je do rasta profitabilnosti hrvatskih banaka, pri čemu je godišnji povrat na prosječnu aktivu (ROAA) iznosio oko jedan posto, a povrat na prosječni kapital (ROAE) oko 6,7 posto.
Hrvatske banke se prema povratu na prosječnu imovinu nalaze pri vrhu međunarodne ljestvice, između Norveške i Slovenije. Prema povratu na prosječni kapital ispod su sredine ljestvice, između Latvije i BiH. Najprofitabilnije banke su u Australiji, Mađarskoj, Švedskoj, na Kosovu i u Češkoj. Stopa adekvatnosti kapitala na povijesnom je maksimumu – iznosi 25,6 posto.
