Trgovci u Hrvatskoj samo su po broju kvadrata dostigli prosjek EU, dok je promet po stanovniku manji i 48% nego u EU 27. Profit po zaposlenom 38% je manji, plaće u trgovini 8% niže od EU prosjeka, a bruto profitna marža 20% čak 10% manja nego, primjerice u Njemačkoj, samo su neke od poraznih brojki o stanju hrvatske trgovine nakon ulaska u EU, koje su se čule na skupu proizvođača i trgovaca iz poljoprivredno-prehrambenog sektora Magros 2013. Prije 10-ak godina, kad je započeo prodor stranih trgovačkih lanaca u Hrvatsku, 10 najvećih trgovaca u nas držalo je najviše 30, a danas čak 75% tržišta. Vodi se bespoštedni rat za svakoga kupca, a iako od krize i pada kupovne moći gotovo svi oni dijele sudbinu pada profita, domaći trgovci poput Agrokora ističu kako se konkurentnost najviše bazira na niskim plaćama, rezanju troškova i niskoj profitnoj marži, što je neodrživo na dugi rok.
Teret i na proizvođače
- Dok su strani konkurenti osvajali hrvatske prostore s bitno nižom cijenom kapitala, domaća je trgovina, naime, svoj rast financirala po kamatnim stopama od 5, 6, čak i 8% te iz keš priljeva da bi spasili glavu - kaže starija izvršna potpredsjednica Agrokora i predsjednica Udruženja trgovine HGK Ljerka Puljić. I partneri trgovaca, odnosno proizvođači, podnose dio tereta. No razliku u konkurentnosti još je teže nadoknaditi nakon ulaska RH u EU, kada veliki trgovački lanci koji kupuju globalno još agresivnije napadaju hrvatsko tržište s privatnim markama i konkurentskim brendovima. Udjel privatnih marki trgovaca u prehrani je tako već visokih 24%.
- Začudili biste se, koliko je stranih proizvođača u proteklom razdoblju posjetilo Agrokor jer nakon ulaska u EU legitimno očekuju da se njihovi proizvodi, za koje potrošači nikad nisu čuli, ulistaju na police Konzuma - kaže Lj. Puljić.
I dok domaći trgovci Lidlu zamjeraju tjedne Italije, Španjolske i drugih zemalja koje "pozdravljaju" Hrvatsku u EU, a Sparu, primjerice, kako je on mogao imati tjedan Hrvatske u Austriji, predsjednik uprave Spara Hrvatska Anton Helmut Fenzl odgovara kako oni imaju izvrstan odnos s hrvatskim dobavljačima i na svojim policama imaju sve hrvatske brendove. U Mađarskoj prodaju čak osam proizvoda Agrokorova PIK-a Vrbovec. No, za jači iskorak na inozemno tržište treba imati dobar proizvod i jasnu viziju, objašnjava Fenzl.
Dobar proizvod i vizija
- Nitko neće čekati hrvatske dobavljače da krenu u izvoz, nego sami moraju naći svoje tržište - tvrdi on, te dodaje kako su godinama nudili hrvatskim proizvođačima da za njih proizvode i privatne marke, što je čisti izvoz.
Prema riječima prof. Nikole Knege sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta nabava je ključ konkurentnosti, a ne plaće, jer se u strukturi troškova čak 77% odnosi na nabavne cijene asortimana s polica. Politika je, tvrdi, propustila šansu da stranim trgovačkim lancima pri ulasku na tržište uvjetuje da se i u nas drže pravila kao na svojim matičnim tržištima, a sad je kasno. Iako se više ne očekuje jači prodor stranih lanaca u EU, AZTN je ovih dana objavio kako rast udjela glavnih konkurenata Kauflanda i Lidla, već narušava dominaciju Konzuma, najjačeg nacionalnog lanca u Hrvatskoj. Konzum, naime, drži tržišni udjel između 25 i 30%, a Lidl i Kaufland u sastavu Schwarz grupe već između 15 i 20%. Vodećih 10 trgovaca na malo u RH u 2012. su zajedno ostvarili 24,6 milijardi kuna prihoda, od kojih Konzum 13,5 milijardi, a Lidl i Kaufland zajedno oko 5 milijardi kuna.
>> Hrvatski trgovci lani su zajedno imali više od 31 mlrd. kuna prihoda
