Iako bi prihodi drvne industrije u ovoj godini mogli biti bolji 20-ak posto nego lani, teško da će se dostići 7,8 milijarda kuna iz 2008., kada je započela globalna financijska kriza. I izvozne brojke obećavaju.
U prvom polugodištu 2010. izvoz je 16 posto bolji nego lani, ali i dalje 15 posto slabiji nego u 2008., pa prilike u gospodarstvu još ne ohrabruju, tvrde drvoprerađivači koji i dalje plaćaju ceh svoje izvozne orijentacije i samo na tečajnim razlikama u godini gube oko 230 milijuna kuna.
Nema rješenja
I dok većina parametara, tvrde, još ima negativne predznake, nadaju se da se neće ponoviti katastrofalna 2009. u kojoj je zaposlenost u branši pala ispod 20.000. Izgubljeno je, naime, više od 7000 radnih mjesta koja će se, već je sad sigurno, teško ponovno otvoriti, a najgore je to što kriza u hrvatskoj drvnoj industriji još nije dosegnula maksimum, tvrdi Marijan Kavran iz Drvnoga klastera. Na zapadu gdje je kriza dosegnula dno već je započela konsolidacija, no ništa nije kao prije. Poslovi se sada mnogo teže sklapaju i većina kupaca razdoblje poslije krize doživljava kao čistilište, rješava se nepouzdanih dobavljača i vrši dalji pritisak na cijene. Hrvatska je drvna industrija, međutim, u krizi u posljednje dvije godine uštede i racionalizacije dovela do maksimuma i sada nema rješenja za nove krizne pritiske, objašnjava Kavran. Stoga je ključno pitanje imaju li hrvatske tvrtke snage za novu reformu koja priznaje samo najbolju kvalitetu i koja postaje nova paradigma inozemnih tržišta, i to u vrijeme mukotrpna razdoblja konsolidacije u kojemu treba nadoknaditi i sve nagomilane obveze iz prošlih godina kad se preživljavalo sa 30 do 50 posto manjih prihoda i mnoge su se obveze gurale sa strane.
Okrenuli se izvozu
Situaciju dodatno pogoršava ionako krhka pozicija domaćih proizvođača na domaćem tržištu, s obzirom na to da su milijun stolica i slično proteklih godina mogli plasirati samo u inozemstvu pa su se okrenuli izvozu.
Istodobno su velike strane kompanije pomno analizirale hrvatsko tržište i procijenile da mu je velik prodajni potencijal pa se planiraju i novi veliki prodajni centri namještaja i sličnih proizvoda po županijama.
– Više je nego očito da su domaće tvrtke pogriješile i izabrale krivu strategiju nastupa na domaćem tržištu. Izgubljena je poveznica s distribucijom koja se više ne može kontrolirati niti se na nju može ozbiljnije utjecati.
Domaći parketi, prozori i namještaj morali bi se naći u svakom domu, u svakoj novogradnji ili u svakoj zamjeni ili obnovi dotrajalog. No na žalost, ne postoji izgrađena svijest i pozitivan stav o postojanju kvalitetna domaćeg proizvoda pa će postupak rehabilitacije domaćih potrošača i profesionalaca koji odlučuju o uporabi domaćih drvnih proizvoda biti dugotrajan – kazao je Kavran. Traži se koordinirani nastup svih proizvođača. Jedno od rješenja su novi saloni namještaja kao kuće hrvatskog namještaja, u kojima će se uz minimalne marže prodavati dobar, moderan i kvalitetan namještaj po pristupačnim cijenama. Je li kasno, doznat će se vrlo skoro, s obzirom da i Ikea uskoro ulazi na naše tržište?
Šupci pohlepni \"managerski\". Da ste konkurentni u HR kao vani ne bi imali problema. Da ste uložili tih 230 mil. kuna tečajnih gubitaka u subvenciju na domaćem tržištu onda bi svaka kuća , stan i sl.u HR imala ugrađenu domaću kvalitetu. Ali ne, tečajni gubitak ste spakovali u đepove stranaca i za \"podmazivanje\" izvoza, jer vjerojatno je to bratski podjeljeno sa braćom \" menagerima \" kupcima ,vani. I nije to sve, cijela priča se može prenijeti na sve industrije od textila do brodogradnje, Gomila pohlepnih štetočina bez duše i domoljublja. Lojalni su samo novcu bez obzira odakle dolazi.