Široko rasprostranjeni rast trebao bi obilježiti i 2022., podržan ponajprije izdašnim priljevima europskih sredstava koji osim kratkoročnog pozitivnog učinka na stopu rasta trebaju omogućiti stvaranje preduvjeta za stabilnije i otpornije gospodarstvo, smatraju to makroanalitičari RBA unatoč pogoršanju epidemiološke situacije i sve snažnijim inflatornim pritiscima. U najnovijim RBA analizama ističu kako se solidan oporavak gospodarstva nastavio u posljednjem tromjesečju prošle godine, a optimistični izgledi gospodarske aktivnosti prisutni su i u euro području i SAD-u.
- Inflatorni pritisci nastavili su jačati s izglednim vrhuncem tek tijekom prve polovice 2022. sugerirajući kraj razdoblja povijesno niskih kamatnih stopa i ekstremno ekspanzivne monetarne politike. I dok je FED najavio smanjivanje svoje bilance, a tržište ugradilo u svoja očekivanja barem četiri povećanja referentne kamatne stope, Europska središnja banka ostaje donekle suzdržana. Smanjenje programa otkupa obveznica ESB-a sasvim je izvjesno u 2022., ali početak ciklusa podizanja ključnih kamatnih stopa za sada je predviđen za 2023. Navedeno ne isključuje rast kamatnih stopa i prinosa duž krivulje – ističu u izvješću koje potpisuje njihova glavna makroekonomistica Zrinka Živković Matijević.
Zasad je rast cijena dominantno uzrokovan rastućim troškovima energije i hrane koji ograničavaju efikasnost mjera monetarne politike, ali reakcija središnjih banaka svakako može obuzdati rastuća inflatorna očekivanja, smatraju bankari.
- S druge strane u mnogim srednjoeuropskim državama Vlade administrativnim ograničenjima ili poreznim izmjenama nastoje ublažiti udar na kupovnu moć kućanstava. U Hrvatskoj se vrhunac inflatornih pritisaka očekuje u prvom ovogodišnjem tromjesečju, ali dodatan poticaj rastu stiže administrativnim povećanjem cijena energije i plina. Inflacija istidobno predstavlja trenutačno najveći izazov u ispunjenju kriterija iz Maastrichta, ali ostajemo pri ocjeni da će Hrvatska u srpnju dobiti pozitivnu ocjenu Vijeća za ulazak u euro područje već 2023. – uvjereni su makroekonomisti.
U 2022. očekuju i reakciju agencija za procjene kreditnog rejtinga kroz povećanje dugoročnog kreditnog rejtinga Hrvatske. U međuvremenu, HNB će ostati dosljedan politici stabilnog tečaja koji pokazuje sve manju volatilnost, ali i sezonalnost te je sasvim izvjesno da će paritetni tečaj biti tečaj konverzije kune u euro. U uvjetima relativno snažnog rasta i solidne potrošnje državni proračun će bilježiti solidne priljeve i posljedično manji manjak. Nastavit će se i pad udjela javnog duga u odnosu na BDP. Novo izdanje obveznica i izlazak Hrvatske na europsko tržište kapitala može se očekivati netom prije svibanjskog dospijeća euroobveznice, piše u RBA analizama.
- U pogledu izgleda za dionička tržišta u nadolazećem razdoblju prognoziramo pozitivnu izvedbu vodećih dioničkih indeksa s obje strane Atlantika u 2022. Ipak, zbog izraženih geopolitičkih rizika kao i neizvjesnosti oko pandemije ne možemo isključiti povremeno naglašenu volatilnost i smanjeni apetit investitora za ulaganjima u rizičnije klase imovine. Niska likvidnost domaćeg dioničkog tržišta i dalje će biti glavni razlog zaostajanja izvedbe domaćeg indeksa za prosjekom indeksa regije, iako ni kod CROBEX-a ne bi trebala izostati dobra izvedba – zaključuju.
