Udruga prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT) najmlađa je na hrvatskoj poslovnoj sceni, a odmah po osnivanju suočena je s ogromnim izazovom. Jer, kao što kaže njezina predsjednica Dajana Mrčela i čelnica Saponije, hrvatska industrija se bori za preživljavanje. Upozorava Vladu da su, cijeneći njezinu brigu za građane i male i srednje poduzetnike, baš velike tvrtke sad na udaru i vjetrometini krize. U fokusu je ovih dana porez na ekstraprofit, no po njezinim riječima veliki proizvođači imaju još i veće probleme.
Ministarstvo financija procijenilo je da će porez na ekstraprofit obuhvatiti oko 200 tvrtki i da će se ubrati oko 2 milijarde kuna. Vrijedi li taj prihod proračuna negativnog efekta koji će porez imati na velike tvrtke i investitore?
Teško je komentirati dok je sve u zraku. Godina još traje, a nama je zaista fokus preživjeti ju. Većina tvrtki unutar udruge ne razmišlja o ekstra profitu, nego o preživljavanju. Slijedom krize mnoge tvrtke prerađivačke industrije nalaze se u teškim poslovnim okolnostima, neprevediva kretanja cijena energenata i sirovine veliki su uteg i to su naše goruće teme. Treba detaljno pročitati prijedlog i očitovati se o svim stavkama kroz javnu raspravu.
Najavljeno je pobijanje zakona na Ustavnom sudu. Hoće li se UPIDuT pridružiti inicijativi?
Ne bih se upuštala u špekulacije po nijednom pitanju, a prijedlog zakona treba dobro pročitati te reagirati kroz dostupne kanale, a sad je to e-savjetovanje.
Hoće li sve vaše članice 'zakačiti' ovaj porez?
Svi koji mu budu podlijegali, uključujući i naše članice, znači da su bili u boljem položaju od nas kojima je već na ulaznim troškovima nepredvidivost kretanja cijena energenata, sada i sirovina, diktirala i ograničavala bilo kakvu priliku za ostvarivanjem boljih poslovnih rezultata.
Kako će tvrtke na čijem ste čelu pogoditi taj porez?
Dobit nam je ove godine značajno manja. Uložili smo u devet mjeseci 18% više u zaposlenike, rast cijene sirovina samo je u listopadu na godišnjoj razini veći 32%, a energenata oko 30%. No, napravili smo ozbiljnije zalihe naših proizvoda da bismo do kraja godine bili mirniji, jer smo znali da slijede veće cijene. Radili smo proteklih mjeseci i u tri smjene da bismo mirnije krenuli s proizvodnjom na lako loživo ulje, koji nam je povoljnije, no još je pet puta skuplje nego smo do početka listopada plaćali plin.
I ovim porezom obuhvaćene su zapravo velika poduzeća, koja su i u dosadašnjim mjerama ostale bez pomoći?
Mogu govoriti u ime naših članica, obišli smo tri ministra – Primorca, Filipovića i Tramišak te ukazali na probleme koje imamo. Svi ih razumiju, no u budžetu novca za sve nema. Naše stajalište je da pomoć velikima znači i neizravnu pomoć malima i srednjima, jer kad rade veliki, rade i mali i srednji koji s njima surađuju.
Što to znači za Saponiju, Kandit i Koestlin?
U listopadu nam je istekao ugovor za plin i čekamo što će biti. Cijene su 10 puta veće nego su bile kad smo ugovarali, sad vidimo da plina ima, ali cijene još nisu na razini da bismo bili sigurni da možemo preživjeti iduću godinu. Potpisujemo ugovor na mjesečnoj razini, neke tvrtke su potpisale, a mi ćemo još pričekati, jer cijene su još takve da što je bio godišnji izdatak sad će biti mjesečni.
Neki gospodarstvenici predlagali su da država pogođenima rastom cijena energije pomogne smanjenjem osnovice poreza na dobit za taj iznos. Ima li šanse?
Ne bih rekla. No, UPIDuT je tražio pomoć oko ekstra lakog lož ulja kojim zamjenjujemo plin u proizvodnji i od ministra Primorca dobili smo naznake da bi se iznos trošarina uskladio s minimumom na europskoj razini, jer kod nas su više. To bi nam malo pomoglo, bilo bi smanjenje za oko 27 lipa po litri. No, opcija koju spominjete nije realna.
Kako u branši ocjenjujete prijedlog proračuna za 2023. godinu?
Prerađivačku industriju većinom čine velike i srednje tvrtke, nerijetko smo visoko izloženi kretanjima cijena na svjetskim burzama, međunarodnoj konkurenciji i geopolitičkoj situaciji. Naša ulaganja su višemilijunske investicije koje imaju za cilj povećanje proizvodnih kapaciteta, ulaganje u zelenu tranziciju. Razumijemo da takvi zahvati iziskuju puno veću potporu od potpore manjim poduzetnicima, kako je sada istaknuto u prijedlogu, pa u dijalogu s predstavnicima Vlade nastojimo ukazati i upozoravati na prepreke s kojima se susreću perjanice prerađivačke industrije, a time i hrvatskog gospodarstva.
VIDEO: U tri mjeseca očinski dopust koristilo gotovo šest tisuća muškaraca
