Poduzetnici Osječko-baranjske županije u 2012. su ostvarili 25,8 milijardi ukupnih prihoda, ali su im rashodi bili veći i iznosili su 27,11 milijardi kuna što je rezultiralo gubitkom od 1,3 milijardi kuna, stoji u "Analizi poslovanja poduzetnika osječko-baranjske županije u razdoblju 2008-2012. godine" koju je napravio Bisnode.
"Pad prihoda od 2,8 milijardi kuna u odnosu na 2008. iznosio je gotovo 10 posto, a neto dobitak koji je 2008. iznosio 471 milijun kuna već je u 2009. pretvoren u negativan rezultat, koji je intenzivno rastao u iduće četiri godine", navodi Nikola Nikšić, direktor strateškog razvoja i analitike Bisnodea. I u ovoj je županiji, kao i u velikoj većini ostalih teritorijalnih jedinica, trgovina vodeća grupa djelatnosti po broju poslovnih subjekata i njezin je udio u ukupnom broju gotovo 30 posto. Odnos dobitaša i gubitaša na razini cijele županije smanjen je od omjera 65 posto prema 35 posto (2247 - 1191) u korist dobitaša u 2008., na 55 posto prema 45 posto u 2012. (2301 - 1851). Kod srednjih i velikih se broj dobitaša smanjio sa 74 na 61 subjekt, a broj gubitaša povećao sa 17 na 37. Udio poslovnih subjekata u većinskom inozemnom vlasništvu iznosi svega 2,6 posto (101 od 4152 poduzeća) što je više od četiri puta manje od udjela inozemnih poduzetnika za cijelu Hrvatsku koji na području države zauzimaju desetinu ukupnog broja poduzeća.
Na kraju 2012. godine u realnom sektoru županije bila su aktivna 4152 poslovna subjekta s ukupno 41.928 zaposlenih. Uz 24 velika, 74 srednja, poslovalo je i 4054 malih poduzetnika. Broj velikih se u razdoblju 2008. - 2012. povećao za 2, s 22 na 24, a srednjih za 5 (2008. - 69, 2012. - 74). Istovremeno se broj malih poduzeća povećao s 3437 na 4054, odnosno 18 posto. U odnosu na prethodnu godinu broj srednjih i velikih nije se mijenjao u 2012., a kod malih je nakon četverogodišnjeg trenda rasta broj aktivnih smanjen za 54 subjekta.Unatoč povećanju broja poslovnih subjekata, broj zaposlenih kod malih i srednjih poduzeća u petogodišnjem se razdoblju smanjio za 1869, na 30.977 subjekta. Kod velikih je broj zaposlenih također smanjen za 2210, pa je na kraju 2012. ta brojka iznosila 10.931 zaposlenika. Ukupno je u razdoblju od 2008. do 2012. godine broj zaposlenih smanjen 8,9 posto ili za 4079 zaposlenika. "U četvrtini aktivnih poslovnih subjekata (1010) nema zaposlenih, što je znatno manje od jedne trećine koliko je udio poslovnih subjekata bez ijednog zaposlenog u cijeloj Hrvatskoj, 878 ih je s jednim zaposlenim, 70 ima više od 100, a jedan preko 1500 zaposlenih, a riječ je o Belju", kaže Nikšić.
Kod malih i srednjih u 2012. godini nije bilo daljnjeg pada broja zaposlenih i poslovnih prihoda u odnosu na vrijednosti iz prethodne godine. Mali su na poziciji poslovnih prihoda rastom od 500 milijuna kuna kompenzirali gotovo identičan pad prihoda srednjih poduzeća. "Na žalost, kod malih su poslovni rashodi rasli više od prihodovne strane, tako da su ostvarili minimalan negativni operativni rezultat, i tako se pridružili i srednjima i velikima na gubitkovnoj strani u operativnom poslovanju", objašnjava Nikšić. "Promatrajući strukturu poslovnih rashoda čija se vrijednost u apsolutnom iznosu u 2008. nije značajnije mijenjala u odnosu na 2012. godinu, uočava se smanjenje troškova vanjskih usluga i troškova osoblja dok su značajno povećani troškovi vrijednosnih usklađenja koji su bili trostruko veći, kako dugotrajne imovine jer je za pretpostaviti da se radi o evidentiranju promjena u vrijednosti nekretnina zbog pada cijena na tržištu nekretnina, tako i kratkotrajne imovine (u skladu s negativnim efektima nelikvidnosti odnosno rasta nenaplativih potraživanja od kupaca)", kaže Nikšić.Sve tri grupe poslovnih subjekata su višegodišnji neto izvoznici, s većim prihodima od izvoza u odnosu na uvoz.
U pozitivnom smislu može se istaknuti da su prihodi od prodaje u inozemstvu kod malih u 2012. narasli za gotovo 200 milijuna u odnosu na prethodnu godinu, i ostvarali značajan rast svog udjela u poslovnim prihodima u odnosu na ranija razdoblja. Rast izvoza malih u relativnoj veličini odgovara rastu izvoza kod velikih, dok su srednji u 2012. podbacili i smanjili vrijednost izvoza za 100 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu, i time se vratili na razinu 2010. S 14,6% udjela ukupnog izvoza u poslovnim prihodima, županija je znatno iznad vrijednosti pokazatelja za Hrvatsku koji pak iznosi 10,6%. Koeficijent opće likvidnosti za 2012. je kod sve tri skupine ispod 1, što ukazuje na manjak kratkoročnih resursa za uredno podmirenje obveza. Vrijednosti prosječnih neto plaća malih i srednjih u petogodišnjem razdoblju nisu se značajnije mijenjale. Rasponi između prosječnih neto plaća malih, srednjih i velikih u županiji odgovaraju standardima za cijelu Hrvatsku, no promatrajući odstupanja prosjeka po veličinama u odnosu na vrijednosti za Hrvatsku može se uočiti da su negativna odstupanja kod malih (prosječna neto plaća malih županije iznosi 90% prosjeka Hrvatske), znatno manja nego kod srednjih i velikih koji iznosi 80% hrvatskog prosjeka.
Vladimir Šišljagić
Poduzetnici trebaju pomoć
Iako je u Osječko-baranjskoj županiji malo i srednje poduzetnišvo izuzetno značajan segment koji zapošljava više od 50 posto zaposlenih te ostvaruje više od 50 posto ukupne dobiti, klima među tim poduzetnicima nije povoljna. Prema riječima Osječko-baranjskog župana, Vladimira Šišljagića, problem poduzetnika u njegovoj županiji sličan je kao i u cijeloj Hrvatskoj - neplaćanja obveza i insolventnosti, zatim parafiskalni nameti, a problem im predstavlja i visoki stupanj centraliziranosti države."Poseban problem poduzetnicima predstavljaju komercijalni projekti kreditiranja, koji ne uvažavaju nikakve specifičnosti Slavonije i Baranje, odnosno regija koje zbog ratnih i drugih objektivnih okolnosti zavređuju poseban status", ističe Šišljagić napominjući kako je nužno aktivnije, agresivnije i konkretnije uključivanje Vlade, resornog ministarstva, HBOR-a i poslovnih banaka, HAMAG INVEST-a i svih drugih institucija u pružanje pomoći poduzetnicima.
Denis Sušac
Prečesto mijenjamo pravila
"Atmosfera među poduzetnicima na lokalnoj razini trenutno je poprilično tmurna, a razlog tome su općeniti negativni trendovi u gospodarstvu i osjećaj nedostatka perspektive uslijed sad već dugotrajnog pada svih aktivnosti", smatra Denis Sušac, direktor tvrtke Mono, dodajući kako je osnovni problem poduzetnika u Hrvatska zapravo našem mentalitetu i negativnoj percepciji poduzetništva. "U usporedbi s okruženjem u kojem rade naši strani partneri, osnovni su problemi prečeste promjene pravila i propisa, a potom i manjak komunikacije kod njihovog provođenja te previsoka cijena rada, posebno za visokokvalificiranu radnu snagu koja može biti konkurentna na globalnom tržištu", ističe Sušac. Svjestan je kaže da reda mora biti i da sada plaćamo cijenu svih pogrešaka načinjenih tijekom prethodnih 20-ak godina, no napominje da je krajnje vrijeme da se nešto učini po pitanju rasterećenja perspektivnih djelatnosti.
