Hanfa će uskoro krenuti u novu kampanju u kojoj će upozoriti građane, male ulagače, da budu oprezni u obećanjima nekih investicijskih kuća u kojima im se nude brze zarade trgovanjem raznim rizičnim proizvodima. Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Petar Pierre Matek kaže da im se javljaju ogorčeni građani koji su izgubili novac, ali i teško mogu do zarađenog novca.
Česta upozorenja iz Hanfe stižu zbog rizika trgovanja špekulativnim proizvodima?
Da, Hanfa učestalo izdaje upozorenja na trgovanje CFD-ovima, rolling spot-forexom, binarnim opcijama i drugim sličnim proizvodima jer pojavu takvih proizvoda vidimo kao potencijalno značajan rizik za male ulagače.
Riječ je o tome da te usluge često nude investicijska društva iz EU koja jesu ili nisu uredno notificirana u Hrvatskoj ili koja uopće nisu iz EU, što je za klijente još rizičnije. U svakom od tih slučajeva Hanfa ima vrlo ograničene alate za nadzor nad njima, a još manje za sankcioniranje.
Zabrinjavaju nas i njihove marketinške strategije za privlačenja klijenata: internetski forumi i blogovi gdje navodno neovisni i objektivni korisnici njihovih usluga obećavaju laku zaradu, agresivno telefonsko ili on-line kontaktiranje, privlačenje raznim poklonima... Takvi proizvodi, ako i nisu protuzakoniti, u svojoj biti nisu primjereni za male ulagače.
I EU ima dugo isti problem. Je li im neka nadzorna agencija uspjela stati na kraj?
To je problem s kojim se suočava cijela Unija i na koji dosad nije našla adekvatan odgovor.
Jesu li vam se obratili ‘prevareni’ građani?
Imali smo pritužbe. Pritužbe idu od načina na koji je klijentu proizvod prezentiran, do toga da je izgubljen novac ili se s računa nije uspio ‘izvući’ preostali ili zarađeni novac.
Tvrtke u kojima država ima udjel godinama na vrijeme ne predaju financijska izvješća. Kolike su kazne i planiraju li se povećati?
Novčane kazne za takvu vrstu prekršaja u rasponu su od 50.000 do 250.000 kuna. Kazne mogu biti određene i u rasponu od 3 do 5% od ukupnog godišnjeg prihoda izdavatelja ako je prekršaj za posljedicu imao ozbiljno ugrožavanje financijskog tržišta. Jedna od mogućih odvraćajućih mjera bila bi i drastično veća kazna za kompanije koje ne ispunjavaju svoje obveze. Tako je problem riješila Varšavska burza.
No, u Hrvatskoj je dobar dio takvih kompanija u ozbiljnim financijskim teškoćama pa bi ih drastične kazne mogle i dokrajčiti. A upitna je i naplativost takvih kazni. Ako bi Zagrebačka burza na izrečenu kaznu morala obračunati i PDV, to bi imalo negativan utjecaj na njezine novčane tokove zbog dugog roka između trenutka izricanja kazne i trenutka njezine, ionako vrlo upitne, naplate.
U Sloveniji bi politički vrh mogao kazneno odgovarati zbog curenja informacija u slučaju mogućeg preuzimanja Gorenja. I kod nas se može za to kazneno odgovarati. Kako to kontrolirati?
Za zloporabu povlaštenih informacija predviđena je kazna od jedne do osam godina zatvora, a za zloporabu tržišta kapitala od pola do pet godina zatvora. Političari u izvršnoj vlasti u nezgodnoj su situaciji jer ne smiju govoriti o svojim aktivnostima iako se na takvim funkcijama implicitno očekuje iznošenje novosti, osobito dobrih, u javnosti.
Hanfa je, nastojeći djelovati preventivno, održala edukacije u ključnim institucijama i ministarstvima koji sudjeluju u privatizacijskim procesima i upozorila te ljude na odredbe Zakona o tržištu kapitala i Kaznenog zakona.
Posljednjih godina najviše radite na usklađivanju zakona s EU.
Novi paket propisa koji, osim MIFID2, uključuje i MIFIR i PRIIPS i dr., donosi pregršt promjena. Najvažniji je koncept „upravljanja proizvodom“. To u suštini znači da će „proizvođači“ i distributeri financijskih proizvoda prilikom definiranja i kreiranja takvih proizvoda morati voditi računa o tome kome će ih, zašto i kako nuditi te sve to dokumentirati.
>> Morat će se točno znati za koga se nude financijski proizvodi
