Jačanje uloge i udjela privatnog zdravstvenog osiguranja u hrvatski zdravstveni sustav donijelo bi više novca, smanjilo bi liste čekanja i zadržalo medicinske kadrove koji s otvaranjem tržišta rada sve češće odlaze na rad u zemlje EU. Pritom na privatni sektor ne treba gledati kao na konkurenciju, već kao jednu od poluga za jačanje kvalitete liječenja, pogotovo kad se u obzir uzmu nova dostignuća liječenja i sve veći troškovi zdravstva, složili su se sudionici Kongresa "Budućnost zdravstvene industrije" koji je održan u utorak u organizaciji Poslovnog dnevnika u Maloj dvorani Lisinski.
Stiže novac iz EU
Još treba donijeti zakonska rješenja koja će reformirati zdravstvenu zaštitu i osiguranje, no zdravstvena reforma koju je 2013. započela Vlada uključuje i jačanje privatnog sektora i uvođenje održivosti sustava, što se očekuje zahvaljujući izlasku Hrvatskog zdravstvenog osiguranja iz državne riznice, potvrdio je ministar zdravlja Siniša Varga.
Kroz model novog ugovaranja primarne zdravstvene zaštite i bolnica te izlaskom iz Riznice povećali smo kvalitetu, smanjili pritisak na bolnice, liste čekanja. Zahvaljujući dobroj pripremi projekata, očekujemo da ćemo iz fondova EU povući oko 300 milijuna kuna za opremu, izgradnju novih bolnica i jačanje statusa liječnika. Sustav će biti samoodrživ do kraja 2017. godine, a da pritom ne povećamo participacije istaknuo je Varga koji vjeruje da se reformskim mjerama može produljiti očekivano trajanje života u Hrvatskoj sa 75 na 80 godina.
Privatno nije privilegij
Dragan Primorac, predsjednik upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina i poznati hrvatski i svjetski genetičar i forenzičar istaknuo je veliku ulogu regenerativne medicine, jednog od najvećih izazova suvremene medicine i liječenja.
– Regenerativna medicina, od ortopedije i medicine boli do farmakogenetike, znatno će izmijeniti način liječenja, ali i strukturu troškova liječenja. Možemo li zamisliti što će za budžete značiti samo mogućnost da izliječimo dijabetes i brojne mišićno-skeletne bolesti, a za pacijente mogućnost proizvodnje tkiva, regeneracije vitalnih organa. Niz proizvoda već je na tržištu i daje rezultate istaknuo je Primorac.
Primjere suživota privatnog i javnog zdravstva u Njemačkoj i Austriji iznijeli su Ulf Fink, bivši senator za zdravstvo i socijalnu skrb Njemačke te Michael Inthaler, član uprave Merkur osiguranja. U obje države privatni i javni sektor usko surađuju, privatni sektor donosi više novca javnom, a otklonjene su bojazni da će privatni sektor raditi samo radi profita.
U Austriji 36 posto ljudi ima privatno osnovno zdravstveno osiguranje iz kojeg se pokriva čak 40 posto troškova bolničkog liječenja, a Inthaler ističe da privatno osiguranje nije privilegij bogatih, a privatni sustav nije protivnik javnog.
>> Hospital Daysi izrasli u najveću regionalnu konferenciju o primjeni tehnologije u zdravstvu
