U sklopu projekta "Niskoenergetska kuća A-Ž", novinari 24 sata napravili su intervju s profesorom Ljubomirom Miščevićem s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu s kojim su razgovarali o energetski učinkovitoj gradnji.
Vodeći stručnjak na području energetski učinkovite gradnje u Hrvatskoj je, ususret 5. danima otvorenih vrata pasivne kuće, koji će se održati od 5. do 11. studenog, za 24 sata objasnio razliku između niskoenergetske gradnje, zelene gradnje, zero-carbon gradnje, pasivne gradnje te gradnje s minimalnim otiskom.
– Pasivna kuća ili popularno nazvana jednolitarska troši jednu litru loživog ulja kao energetski ekvivalent po četvornom metru korisnog prostora, odnosno 15 kWh/m2. Niskoenergetska ili trolitarska troši tri puta više, oko 45 kWh/m2. Postoji obvezujući dokument o potrošnji energije u zgradama radi što veće energetske učinkovitosti. U srpnju 2010. godine ta je direktiva unaprijeđena te je još rigoroznija. Ona donosi novi pojam nearly zero, odnosno gotovo nulto. Svaka zemlja će prema svojim mogućnostima definirati što je to gotovo nulto. Možda će u Austriji pasivna kuća biti standard, dok će kod nas standard biti 25 kWh/m2 godišnje korisnog prostora u sezoni grijanja, a ne 15 kWh/m2 kolika je potrošnja u pasivnoj kući. Pasivna sunčana arhitektura često se zamjenjuje s pojmom pasivne kuće. Pasivna kuća je naziv energetskog standarda koji je osmislio fizičar prof. W. Feist. On, kao ni Sokrat, nije bio arhitekt. Pasivna je kuća fenomen fizike koji nastoji spriječiti transmisijske i ventilacijske gubitke. Slikovito je nazvana "termos boca" jer je gotovo 100% zrakonepropusna. To je jako brtvljen prostor gdje i temperatura ljudskog tijela igra određenu ulogu u energetskoj bilanci. Danas to možemo postići kvalitetnim prozorima, materijalima i sl. Porobeton je sjajan u toplinskoj izolaciji, no svejedno treba još nešto toplinske izolacije kako bi se postigao zahtjevan standard pasive – kazao je prof. Mišćević za 24 sata.
Govorio je i o tome kakva je budućnost energetski učinkovite gradnje.
– Europa ima vrlo ambiciozan i rigorozan plan 20-20-20, odnosno 20% smanjiti potrošnju energije, 20% smanjiti emisije CO2, 20% udjela iz obnovljivih izvora energije u sveukupnoj energetskoj bilanci do 2020. To je za samo osam godina. Po pitanju energetske učinkovitosti Europa vodi ispred Amerike i Japana, a mi smo preuzeli obvezu kontrole emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova – kazao je.
U intervjuu je objasnio da se svaki zainteresirani investitor koji nije do kraja educiran mora obratiti arhitektu, a kazao je da iz osobnog iskustva smatra da je pasivna kuća od standardne skuplja oko 15 posto te da je skupljom čini izostaklo te način izvedbe.
Govorio je i o upravnom postupku i kazao kako ima benefita za one koji se odlučuju za zelenu gradnju.
– Mnoge lokalne uprave, gradovi, županije ne čekaju obavezu novih propisa i zakona. Koprivnica je najbolji primjer u Hrvatskoj gdje investitor ima 100% popusta ako gradi pasivnu kuću. Dakle, nema komunalne naknade. Ako se gradi niskoenergetska kuća, investitor ima 50% popusta na komunalne naknade. Pozitivan primjer je i Samobor. Hvale vrijedan je koprivnički slučaj gradnje dvije stambene zgrade u standardu pasivne gradnje i to u sklopu socijalno poticajne stanogradnje. Time se dokazalo da se i u Hrvatskoj može za 1000 eura dobiti stan jednolitarske energetske potrošnje – kazao je prof. s Arhitektonskog fakulteta za 24 sata te dodao kako je u Hrvatskoj realizirano 15 pasivnih, što uključuje i prve stambene zgrade.
Niskoenergetska kuća A-Ž powered by YTONG projekt je 24 sata u kojem možete pratiti sve faze gradnje niskoenergetske obiteljske kuće.
Cijeli intervju pročitajte ovdje.
Više o temi pročitajte na stranici Niskoenergetska kuća A-Ž.
>> Niskoenergetska kuća: Ušteda energije, čist okoliš, isplativost...
7 ..11 ja jos ne grijem ,,, zena skrta ....zero ...ono vlaga u kuci jest da je dobozabrtvljena ali brtvi vlagu pa moram otvorit......pendzerrre...dobro roinj ima blagu klimu