Promjena Zakona o radu utjecat će na radna prava najmanje 700.000 zaposlenih u privatnom i državnom sektoru, ne računajući obrtnike. Prema Vladinim podacima dostavljenim Bruxellesu, u Hrvatskoj 60 posto zaposlenih ima kolektivne ugovore, što bi se moglo nazvati i dobrim standardom, no problem je što ih je većina istekla. Promjenom Zakona o radu kojom se ukida produljeno djelovanje KU nestat će i brojna prava koja proizlaze iz ugovora kao isplata dodatka na staž, plaćanje prekovremenih sati, regresa, toplog obroka i niz drugih materijalnih prava.
Ne zna im se broj
Potkraj 2009. godine u službenom je registru bilo 127 kolektivnih ugovora od nacionalne važnosti, koji se primjenjuju na tvrtke koje imaju radnike u najmanje dvije županije. U tom broju bilo je 16 granskih ugovora, 9 u javnom i sedam u realnom sektoru. Koliko je točno ugovora kojima je istekao rok važenja, ali se primjenjuju zahvaljujući zakonskoj odredbi o produljenoj primjeni, nismo doznali u mjerodavnim službama, no procjena je stručnjaka da je takvih većina. Svi zaposleni u državnom sektoru pokriveni su kolektivnim ugovorima, no u privatnom sektoru zaštita je tek djelomična.
Pravni stručnjaci kažu da je premijerka Kosor mogla izbjeći rat sa sindikatima i desetkovanje svih kolektivnih ugovora u državi da je na vrijeme otkazala sporne odredbe svojih ugovora i prava javnog sektora prilagodila mogućnostima proračuna. Kad ugovori jednom isteknu, a poslodavac ih ne može poštovati, promjena zakona jedini je legalan način da se izbjegnu sudske tužbe. Rijetki se u privatnom sektoru odlučuju na tužbe protiv poslodavaca jer se boje otkaza, no u državnom sektoru tog straha nema pa je Vlada posljednjih sedam godina isplatila milijarde kuna za sudske odštete. – Ukidanje produljene primjene postalo je nužda – uvjeren je dr. Viktor Gotovac, profesor radnog prava na Pravnom fakultetu koji smatra da Vlada treba prilagoditi prava radnika realnom stanju. Sindikatima savjetuje da snagu i energiju usmjere na sklapanje novih kolektivnih ugovora.
– Ne može se zacementirati zatečeno stanje. Razina prava u javnom sektoru neodrživa je i sindikati su svjesni da je više neće dobiti. Oni imaju pravo zauzeti stav, ali to što čine društvena je manipulacija – kaže Gotovac. S njim se slaže i dr. ekonomije Danijel Nestić, stručnjak za tržište rada, koji kaže da treba ići u promjenu zakona, ali tako da se izbjegnu štrajkovi i stvaranje nove nesigurnosti. Pravni stručnjaci skloni sindikatima kažu da je odredba o produljenom važenju kolektivnih ugovora ugrađena s namjerom da se potaknu poslodavci na pregovore jer su oni to nerado činili, a posebno se teško dolazilo do granskih ugovora.
Strah od zloporaba
Problem je što su njome pasivizirani i sindikati jer je jednom potpisan kolektivni ugovor postao trajan izvor prava. Ta je odredba preuzeta iz njemačkoga zakonodavstva, ali bez tamošnjih ograda. Bez obzira na to što HUP tvrdi da privatni sektor neće zloupotrijebiti nastalu poziciju, prestankom važenja kolektivnih slijedi razdoblje velike nesigurnosti i industrijskih akcija. Sindikati će ići u štrajkove i druge oblike sindikalnih akcija da bi zadržali kolektivne, a i radnici će ih spremnije dočekati kad shvate da će preko noći ostati bez svih prava. Vladini službenici nastoje gasiti požar pa tako Inga Žic, ravnateljica Uprave za rad u Ministarstvu gospodarstava kaže da se ne boji masovnog odustajanja od kolektivnih ugovora.
Kako se lijepo osjećam kad otvorim stranicu autobusnog, željezničkog i inog prometa, ukucam odredište, pa onako slučajno povirim na POPUSTI...., a ono zastupnici Hrvatskog Sabora, pardon, uvaženi zastupnici....popust 100 %, odlukom Sabora, odnosno tih istih zastupnika, ....pardon, uvaženih zastupnika........stvarno svi osjećamo krizu, svi se odričemo, ......ili i tu netko \"uvaženi\" ima popust 100 %.