Jasno je kao dan da je bezbrižna mirovina po uzoru na japanske ili njemačke penziće, kojima je “put oko svijeta za 80 dana” realnost, za nas utopija. No, pogledi na smjer u kojem bi trebala ići reforma mirovinskog sustava u ovoj su se godini dijametralno razlikovali s obzirom na izvore iz kojih su dolazili. Dok predstavnici mirovinskih fondova već godinama apeliraju na povećanje izdvajanja za II. stup, ne tako davno državni je vrh spominjao katastrofalnu opciju njegova ukidanja i svojevrsne konfiskacije. To su u povijesti napravile samo Argentina i Mađarska, ona prva u vrijeme dok je bila diktatura, dok je Mađarska u posljednje vrijeme potpuno izgubila kompas nepromišljenim ekonomskim odlukama. Danas država opovrgava takve planove.
Zakonske promjene
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor prije nekoliko dana najavila je izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju kao srednjoročnu mjere programa gospodarskog oporavka, no osim najave da je cilj uspostava održivog sustava socijalne sigurnosti, nije ih precizirala.
- Očekujemo promjene u korist članova mirovinskih fondova na način da se stvori zakonski i institucionalni okvir za povećanje stope doprinosa za drugi mirovinski stup, čak i ako stvarna primjena ne počne niti u 2011. godini te da se isprave zakonska rješenja iz područja mirovinskog osiguranja po osnovi generacijske solidarnosti koja u nepovoljniji položaj prilikom umirovljenja stavljaju naše članove - nada se predsjednik uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Damir Grbavac.
Iza nas je, kaže, godina postupnog shvaćanja ranjivosti i neodrživosti mirovinskog sustava u kojem su nepovlaštene pune starosne mirovine u manjini, a temeljem nedostatne stope zaposlenosti i generacijske strukture stanovništva svakih 100 zaposlenih financira mirovine 77 umirovljenika.
- Pozitivna i negativna u isto vrijeme je činjenica što je 2010. bila godina konačnog triježnjenja u pogledu naše tranzicijske uspješnosti, izglednosti brzog povratka na ranije stope i modele rasta, konačnog shvaćanja veličine i razgranatosti korupcijske hobotnice - ističe.
No, ono što su mirovinci protumačili kao dobar znak je ukidanje oporezivanja uplata poslodavaca u III. stup, u dobrovoljne mirovinske fondove zaposlenika.
Poticaji poslodavcima
Uplate poslodavca u III. stup od srpnja se ne smatraju plaćom do iznosa od 500 kuna mjesečno, odnosno šest tisuća kuna godišnje, a poslodavcu se porezno priznaju kao izdatak, odnosno rashod. Za 2010., uplate do iznosa tri tisuće kuna nakon 1. srpnja, bit će porezno oslobođene.
- U narednom razdoblju očekujemo veći udio novih članova iz korporativnog sektora iz kojeg već sada imamo dosta upita, jer radi se o namjenskoj štednji za mirovinu koja je zaposlenicima nužna, a poslodavcima uplate dobrovoljne mirovinske štednje za svoje zaposlenike predstavlja najbolji mogući omjer utrošenih sredstava namijenjenih zaposlenicima i dobiti koje na taj način zaposlenici dobivaju. Osim što zaposlenici dobivaju ukupan iznos koji je poslodavac namijenio ovom obliku štednje, ostvaruju pravo na državni poticaj i prinos koji ostvaruje mirovinsko društvo - kažu u AZ mirovinskim fondovima.
U Raiffeisen društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima ističu kako je apsolutno jasno da mirovina iz prva dva stupa neće biti dostatna te u 2011. godini očekuju veći odaziv poslodavaca koji će uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima.
- Pored interesa poslodavaca, očekujemo i interes pojedinaca, jer temeljem rezultata u ovoj godini, kao i činjenice da se u kriznim vremenima građani češće okreću štednji, vjerujemo da ni u predstojećem razdoblju neće biti većih razlika u interesu za dobrovoljnu mirovinsku štednju. Naša strategija će i dalje biti afirmacija dobrovoljne mirovinske štednje u svijesti građana kao sigurnog načina osiguravanja bolje mirovine - kažu.
Zadovoljni prinosima
U AZ fondu smatraju da je godina za sve mirovinske fondove bila uspješna. Pri kraju godine prinosi su im bili oko sedam posto za prvih 11 mjeseci, odnosno pet posto od osnivanja. Krajem studenog AZ obvezni mirovinski fond imao je više od 560 tisuća članova i upravljao imovinom većom od 14 milijardi kuna. Svojim su članovima do 16. prosinca ostvarili prinos od 8,02 posto, odnosno 682 milijarde kuna u prvih devet mjeseci, a prosječni je godišnji prinos od osnivanja do 16. prosinca 5,32 posto.
Ističu da su od vrhunca svjetske financijske krize do danas, tijekom 2009. i 2010. godine, zaradili 1,5 milijardi kuna.
- Takav rezultat pokazuje da je za AZ fond kriza završena - samopouzdano tvrde.
Raiffeisen obvezni mirovinski fond 30. studenog imao je 482.270 članova, a 30. studenog prinos na godišnjoj razini bio im je 5,23 posto. Imovina RDMF-a porasla je od početka godine do 20. prosinca 84 milijuna kuna, na 534 milijuna kuna te imaju 44.022 člana. Broj članova povećali su ove godine za više od 3760, a nakon teške 2008. godine i oporavka tijekom 2009. godine, u 2010. godini u svim fondovima ostvarili su prinose veće od šest posto.
Četvrti obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje ima na kraju godine 277.685 člana, imovinu od 5,9 milijardi kuna te je ostvario prinos 7,48 posto.
@@@@ Prvi mirovinski stup propao, A šta je sa obaveznim uplatama izvršenim u prvi stup? Onaj koji je formiran na osnovu vladinih zaključaka i zakona? Da nisu i ti novci završili u Tirolu?