Rastu krediti kućanstava

Prvi put u povijesti više kunskih kredita

Radnici
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
05.11.2018.
u 08:15

Po bruto vrijednosti povećali su se najviše stambeni krediti na koje se odnosi i 43,2% ukupnog duga

Hrvatski građani prvi put u povijesti imaju više kredita u kunama nego u drugim valutama! Od 122,6 milijardi kuna duga, koliko je, prema podacima HNB-a, zabilježeno u rujnu ove godine, 51 posto – 62,52 milijarde kuna, je u domaćoj valuti, ostatak od 60,08 milijardi kuna – u kunama uz valutnu klauzulu u drugim valutama, najviše u eurima. No, unatoč tome, relativni je rast kredita s valutnom klauzulom bio je znatno brži od kunskih: 39,5 posto u odnosu na 0,2 posto.

Kune i jeftinije

U komentaru na rast kreditnog zaduženja iz Hrvatske gospodarske komore napominju da mjesečne vrijednosti novoodobrenih kredita sektoru kućanstava pokazuju jaču aktivnost u odnosu na prošlu godinu te je, u prvih devet mjeseci u međugodišnjoj usporedbi, bruto vrijednost novoodobrenih kredita građanima bila 2,9 posto viša, pri čemu su krediti u “čistim” kunama u novim poslovima sudjelovali s 92 posto. Bruto vrijednost novoodobrenih kredita na godišnjoj je razini rasla samo kod stambenih kredita i zbirno – kredita za ostale namjene, dok je vrijednost revolving zaduženja, dopuštenih minusa i kredita po kreditnim karticama te potrošačkih kredita, bila niža nego u istom razdoblju lani.

Raščlanjeno po valutama, najveću su vrijednost u ovoj godini banke u kunama građanima plasirale za kredite po kreditnim karticama i prekoračenja po transakcijskim računima. Od novoodobrenih kredita s valutnom klauzulom, najviše se odnosi na stambene kredite i nerazvrstane kredite za ostale namjene. Zbirno, 43,2 posto ukupnog zaduženja odnosi se na stambene kredite, dok gotovinski imaju 37 posto udjela. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita kućanstava traje uzastopnih 13 mjeseci, uz konstantan pad kamata. Zanimljivo je i da su kamatne stope na kunske kredite kod revolvinga i nekih stambenih kredita pale ispod kamata s valutnom klauzulom. Prosječna je kamatna stopa za nove kredite u rujnu tako iznosila 5,7 posto za revolving kredite s valutnom klauzulom te 5,14 posto za iste takve kredite u kunama, kod stambenih je kunska iznosila 3,53 posto, a s valutnom klauzulom 3,65.

Minus – najskuplji

No, kod prekoračenja po transakcijskim računima kunski je prosjek 8,16 posto u odnosu na 5,91 posto za zaduženje uz valutnu klauzulu, a kod potrošačkih kredita za kune prosjek je 5,78 posto, za valutnu klauzulu 3,54 posto. U sljedećem razdoblju u HGK očekuju nastavak rasta kreditiranja stanovništva, u skladu s trendovima rasta plaća i zaposlenosti. Prema podacima HNB-a, u rujnu su se krediti kućanstvima povećali gotovo 800 milijuna kuna, sa 121,8 na 122,6 milijuna kuna. Na kraju kolovoza stambeni su krediti iznosili 50,85 milijardi kuna, gotovinski nenamjenski 44,03 milijarde kuna, dopuštena prekoračenja 6,59 milijardi kuna, kartičarski krediti 3,51 milijardu kuna, hipotekarni 1,6 milijardi te autokrediti 689 milijuna kuna. Na ostale vrste odnosi se preostalih 7,77 milijardi kuna.

Dio novoodobrenih kredita odnosi se i na refinanciranje starih, skupljih, po nižim kamatama, što spušta i kamatni prosjek.

>> Pogledajte što kažu iz Udruge Franak nakon presude suda

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije