Na austrijsko-hrvatskom poslovnom forumu „Hrvatski gospodarski dan“, koji su organizirali austrijska i hrvatska Gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom RH u Austriji, u utorak su u Beču austrijskim investitorima predstavljene mogućnosti ulaganja u Hrvatskoj. Hrvatsko izaslanstvo na skupu, održanom pod naslovom „ Europski dan Hrvatska – Dio EU gospodarstva“, predvodio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva RH Radimir Čačić.
Otvarajući skup predsjednik austrijske Gospodarske komore (AGK) Christoph Leitl, u prisutnosti 70 hrvatskih i stotinjak austrijskih gospodarstvenika te predstavnika tvrtki i financijskih institucija, rekao je kako je će ulazak Hrvatske u Europsku uniju biti novi poticaj investicijski impuls, koji će zasigurno dodatno potaknuti i interes austrijskih ulagača. Hrvatska je po njegovoj ocijeni „zemlja koja budi veliko zanimanje za međusobnim gospodarskim aktivnostima“ i „važan je gospodarski partner Austriji“.
- Austrija je oduvijek podupirala ulazak Hrvatske u EU, jer smatra da je to prirodno udruživanje ove zemlje u europsku obitelj - ustvrdio je Leitl. Izrazio je veliko zadovoljstvo odličnim bilateralnim gospodarskim odnosima dviju zemalja i nadu u njihovo daljnje unapređenje, dodavši kako je hrvatska Vlada, što se investiranja tiče, stavila naglasak na područje energetike, turizma i infrastrukture. Dodao je da su vidljivi napori RH na privlačenju stranih investicija i poboljšanju opće investicijske klime. Ustvrdio je kako se u međusobnoj suradnji Austrija i Hrvatska trebaju usredotočiti, između ostalog, na razmjenu i obrazovanje mladih ljudi.
Bolja pravna zaštita i otklanjanje administrativnih zapreka
Dopredsjednik austrijskog Instituta za Podunavlje i Srednju Europu Leopold März istakao je značaj Strategije EU-a za podunavske zemlje, pa tako i za njenu buduću članicu, Hrvatsku.
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Vesna Trnokop Tanta naglasila je izuzetnu suradnju gospodarskih komora dviju zemalja, čiji je rezultat austrijsko-hrvatski poslovni forum. Dodala je da u RH već posluje 950 austrijskih tvrtki, napomenuvši kako su „ izuzetan geostrateški položaj naše zemlje i prometna povezanost novi vodeći motiv u daljnjoj suradnji Austrije i Hrvatske“, značajnoj za cijelu regiju. Pozvala je austrijske gospodarstvenike da otvore vrata kvalitetnim hrvatskim proizvodima, naglasivši kako je hrvatsko tržište već otvoreno za ulazak i nastup stranih proizvoda. Hrvatske male i srednje poduzetnike pozvala je na udruživanje u klastere, ustvrdivši da samo jedinstvenim nastupom mogu uspješno konkurirati na zahtjevnom stranom tržištu.
U potom održanoj panel raspravi bilo je riječi i o problemima s kojima se susreću Austrijanci na hrvatskom tržištu. Savjetnik za trgovinske poslove u Austrijskom uredu za vanjsku trgovinu u Zagrebu Roman Rauch je rekao kako od Vlade RH očekuje bolju pravnu zaštitu austrijskih tvrtki na hrvatskom tržištu te otklanjanje administrativnih prepreka ulaganjima. Pomoćnik ministra gospodarstva za investicije i konkurentnost Darko Lorencin, govoreći o značaju europske kohezijske politike, kao ključnu točku naveo je infrastrukturu i privlačenje novih investitora. Više od 350 sudionika izvijestio je o otvaranju Agencije za investicije i konkurentnost kako bi tvrtke što prije došle do potrebnih informacija i državnih poticaja za investicije te raznih drugih olakšica.
- Važno je napomenuti da je prijedlog Zakona za promicanje investicija usklađen s europskim zakonodavstvom - rekao je Lorencin.
„EU može čiste savjesti primiti Hrvatsku u svoje redove“
Voditelj predstavništva Europske komisije u Austriji Richard Kühnel je rekao da je odlična ideja da je ovogodišnji Europski dan u AGK-u posvećen Hrvatskoj.
- Priča o Hrvatskoj je priča o uspjehu - istakao je, dodavši kako je Hrvatska na pravom putu, ali su potrebni daljnji napori da riješi preostale obveze. Napomenuo je kako pozornost još treba usmjeriti na brodogradnju i pravosuđe te riješiti korupciju na lokalnoj i regionalnoj razini.
Austrijski veleposlanik Johannes Eigner je rekao da „EU može čiste savjesti primiti Hrvatsku u svoje redove“ te kako je riječ o mirovnom projektu važnom za cijelu regiju. Austrijski ministar poljoprivrede, šumarstva, okoliša i vodnog gospodarstva Nikolaus Berlakovich ponudio je Hrvatskoj suradnju i prijenos austrijskih iskustava i know-hawa na području obnovljivih energetskih izvora, gospodarenja otpadom, vodoopskrbe i drugo. Istaknuvši tradicionalno vrlo dobre i prijateljske odnose dviju zemalja rekao je kako su gradišćanski Hrvati koji žive već gotovo 500o godina na području današnje Austrije „most povezivanja“ Austrije i Hrvatske.
"Hrvatski gospodarski dan“ zatvorio je svojim izlaganjem prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva RH Radimir Čačić, istaknuvši kako u izuzetnoj hrvatsko-austrijskoj suradnji ima prostora za njeno daljnje unapređenje.
- Cijeli spektar investicija od otprilike tri milijarde eura je spreman i čeka na investitore - rekao je Čačić nazočnim Austrijancima pozvavši ih da ulažu u Hrvatsku. Zatražio je od njih da uz financijske usluge prepoznaju i mogućnost ulaganja u hrvatski proizvodni sektor, posebice energetiku.
- Hrvatska se je kao potpisnica Europske povelje o zelenoj energiji obvezala da će do 2020. godine od ukupne energije imati 20 posto zelene energije. Rok ističe za osam godina, a mi smo trenutačno na brojki između šest i sedam posto - dodao je, objasnivši zašto se treba okrenuti upravo tom sektoru. Najavio je pripremanje i stvaranje gotovih investicijskih projekata od strane hrvatske Vlade kako bi investitori zaobišli sporu administraciju i bili zaštićeni od eventualnih pokušaja korupcije. Poželjevši dobrodošlicu austrijskim investitorima u RH, Čačić je poručio da su prepreke - stranim investicijama – spoznate i da se radi na njihovom brzom otklanjanju. Istaknuo je kako je cilj Vlade u 2012 godini ulaganja dovesti na razinu 2008. godine.
Razgovarali i o obnovi rada Mješovite komisije za gospodarsku suradnju
- Hrvatska mora provoditi agresivnu investicijsku politiku, jer još uvijek nije ni približno iskoristila sve mogućnosti koje ima - zaključio je Čačić. Kao pozitivan primjer istaknuo je najveću greenfield investiciju u RH, poduzeće Boxmark Leather, najveći ulagač u slobodnoj zoni Varaždin, koju je realizirao austrijski partner. Kao primamljive buduće investicije, između ostalog, spomenuo je i višenamjenski projekt blok hidrocentrala na Savi te toplice Lipik i Bizovac koje čekaju na strani kapital.
Prvi potpredsjednik Čačić održao je sastanak i s predstavnicima tvrtki dviju zemalja. O daljnjem jačanju sveukupne gospodarske suradnje Hrvatske i Austrije, posebice u kontekstu skorog članstva RH u EU, Čačić je razgovarao s austrijskim ministrima gospodarstva, obitelji i mladeži Reinholdom Mitterlehnerom, ministrom poljoprivrede, šumarstva, okoliša i vodnog gospodarstva Nikolausom Berlakovichem te predsjednikom Austrijske gospodarske komore Christophom Leitlom. Novinarima je rekao da je sa svojim austrijskim kolegom Mitterlehnerom razgovarao i o obnovi rada Mješovite austrijsko-hrvatske komisije za gospodarsku suradnju, koja se prema njegovim riječima nije sastala već tri godine te kako je od „afere Sanader do danas sve stalo na tom području“.
Na novinarski upit da se austrijski investitori žale na investicijsku klimu u Hrvatskoj, Čačić je odgovorio da su barijere na obje strane.
- Ttreba srušiti administrativne barijere to jest pripremiti pravni okvir za ulaganja, riješiti pravne i imovinsko-pravne odnose eliminirati korupciju - ustvrdio je, istaknuvši kako su Austrijanci na bečkom skupu u smislu budućih dogovora o novim oblicima suradnje pokazali interes za ulaganja u Hrvatsku. Prvenstveno u razvoj obnovljivih izvora energije, posebice iz biomase, u nautički i kongresni turizam te projekte vezane uz golf i igre na sreću.
Drago mi je da Radimir Čačić poziva Austrijance da ulože u proizvodnju! Slobodan sam obavijestiti ga da Bečki holding već mjesecima pokušava osnovati zajedničko poduzeće sa Zagrebačkim holdingom koje bi 1. koristilo deponijski plin sa odlagališta Jakuševec za proizvodnju električne i toplinske energije, 2. izgradilo novu bioplinaru na odvojeni komunalni bio otpad i 3. sagradilo nekoliko punionica prirodnog plina za ZETove autobuse i građanstvo. Nažalost Uprava Zagrebačkog holdinga ponaša se indolentno, a neki odgovorni pojedinci iz podružnica sabotiraju cijeli projekt. Deponijski plin velike vrijednosti već se godinama samo spaljuje i proizvodnje energije nema, ali kokošari zarađuju na dijeloviam. Bečki holding bi uložio sav cash, a Zagrebački dobru volju. Ali dobre volje nema.