Privatizacija Croatia osiguranja u 2013. najveći je privatizacijski uspjeh aktualne vlade, a model po kojem je provedena, najavljuje Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, bit će model za buduće privatizacije. Pejnović drži dobrom odlukom da se ne proda HPB.
– Time smo dokazali da odgovorno upravljamo državnom imovinom i branimo hrvatske ekonomske interese – kaže Pejnović.
S kojim poslovima počinjete odmah nakon Nove godine?
– Počinjemo s nekoliko većih projekata, a jedan su od njih Kupari i prikupljanje najprije neobvezujućih ponuda, što bi trebalo biti gotovo koncem siječnja. Nakon Kupara kreće i prikupljanje ponuda za dokapitalizaciju Petrokemije Kutina. Restrukturiranje ovog diva je važno i mora se obaviti brzo jer tvrtka posluje u teškim uvjetima. Sada bi bilo dobro pomoći Borovu, Adriadieselu, Đuri Đakoviću, Bjelolasici i još nekima, ali to si kao članica EU ne možemo dopustiti.
Što držite najvećom promjenom koju ste uveli u upravljanju imovinom?
– Prekid prakse darovanja i uvođenje prevladavajuće prakse koncesioniranja imovine. Općinama i gradovima više se neće darovati zemljišta jer od 400 tisuća četvornih metara danih za poduzetničke zone posljednjih desetljeća, u funkciji je samo 100 tisuća ili nešto više. Dobar je dio toga i prodan. Slično je i s poljoprivrednim i šumskim zemljištem.
Što je izgledno od velikih privatizacija?
– Očekujem ponavljanje natječaja za Croatiju Airlines, no još se razmatra na koji način. Velik je problem i s HŽ Cargom, slijedi i monetizacija autocesta, a ne očekujem da bismo došli u situaciju da brzo ponovno oglašavamo prodaju HPB-a. Od velikih tvrtki svakako predstoji rješavanje pitanja Badela 1862, gdje smo zbog više sudskih postupaka još vezanih ruku. Ostaju nam za 2014. dvije teme kojima ćemo se jako baviti: jedna je pitanje dokapitalizacije, a druga ESOP.
Nije se, dakle, odustalo od radničkog dioničarstva, kako se može zaključiti iz najava privatizacije Imperijala Rab ili RIZ Odašiljača, koje se godinama pripremalo za ESOP?
– Nije se uopće odustalo. Ali radničko dioničarstvo ne može poslužiti samo za privatizaciju. Zbog krivo shvaćene uloge radničkog dioničarstva i došlo je do zastoja. No radničko dioničarstvo i te kako ima budućnost i moramo ga razvijati, ali ne za potrebe nedovršenih privatizacija iz 1990-ih. Predložit ćemo da ga se i porezno stimulira.
Pregovarač ste s partnerom države u Ini, mađarskim MOL-om, koji najavljuje i prodaju dionica. Pregovori su stali, kakva su vaša očekivanja u tom postupku?
– Pregovore nastavljamo 16. siječnja i nadam se da su svi sudionici pregovora ozbiljni ljudi, svjesni odgovornosti i da ćemo brže nego prošle godine dolaziti do rješenja.
