Golem uspjeh zabilježila je prva serija obveznica koju je Europsko sredstvo za financijsku postojanost (EFSF) ponudilo tržištu. Zanimanje ulagača za te petogodišnje obveznice s godišnjim prinosom od 2,89 posto bilo je čak devet puta veće od ponude: na obveznice u vrijednosti od pet milijarda eura željelo ih se upisati više od 500, ponudivši ukupno 44 i pol milijarde eura! Sve su prodane u samo 15 minuta! Znak je to da ulagači ove obveznice smatraju sigurnima poput njemačkih, a k tome donose veći prinos.
Pomoć posrnulima
EFSF je EU osnovao lanjskoga svibnja kako bi državama članicama s platnim teškoćama – tada je to još bila samo Grčka – pružio pojas za spašavanje sa 440 milijarda eura jamstva svih članica eurozone, poduprtih novcem Međunarodnoga monetarnoga fonda i Europske komisije, ukupno 750 milijarda.
Iako su zloguki proroci, mahom anglosaski, ali i pokoji DM-nostalgičar, požurili najaviti propast eura, a i sama je njemačka savezna kancelarka Angela Merkel pojedinim populističkim izjavama raspirivala paniku na tržištima – teoretičari zavjere reći će da je to činila namjerno, ne bi li oslabila euro i povećala konkurentnost njemačkoga izvoza – Portugal i Španjolska uspješno su nedavno unovčili vlastite obveznice i trezorske zapise, što je tečaj eura ponovno potjeralo u vis. A nakon iznimno uspješne prodaje EFSF-ovih obveznica, euro se, sa 1,29 dolara prije dva tjedna, popeo na 1,3685 dolara. Portugal i Španjolsku dobrim su dijelom od spajanja na EFSF spasili Kinezi, čiji je državni fond otkupio velik dio njihovih vrijednosnica.
I Tokio želi obveznice
No, da nije riječ samo o strateškoj odluci Kineza nego i o stvarnome povjerenju u euro pokazalo je zanimanje japanske vlade za portugalske i španjolske obveznice. Usprkos lošem stanju japanskoga državnoga novčarstva, Tokio je i za EFSF-ove obveznice pokazao veliko zanimanje, otkupivši čak petinu ponude.
– Ovo je prekretnica. Golemo zanimanje ulagača potvrđuje povjerenje u usvojenu strategiju za obnovu novčarske postojanosti u eurozoni. Zamisao da bi euro mogao nestati apsurdna je i sve više ljudi na tržištu to shvaća – rekao je EFSF-ov glavni izvršni dužnosnik Klaus Regling. Iz Irske, koja je od EFSF-a novac posudila na rok od sedam i pol godina uz kamatu od šest posto, već se čuju zahtjevi da im se, nakon ove uspješne prodaje EFSF-ovih obveznica, kamata smanji. Analitičar Karl Whelan izračunao je da bi Dublin na otplatu toga duga morao trošiti čak 7,5% svojega BDP-a, što bi onemogućilo ikakva ulaganja u razvoj. Grci, koji su pomoć iz EFSF-a dobili prije Iraca i plaćaju manju kamatu, oko 5%, za sada se nisu oglasili. Promjene u uvjetima posuđivanja moglo bi usvojiti Europsko vijeće na ožujskome sastanku.
teoretičari zavjere reći će da je to činila namjerno, ne bi li oslabila euro i povećala konkurentnost njemačkoga izvoza ............................................. Mozda ovo i Rohatinski procita, te da vidi sto rade Njemci (obaraju Euro) da bi povecali konkurentnost svoje ekonomije. Rohatinskiki je jedini na planeti koji trosi devize da zadrzi VISOKI tecaj lokalne valute, dok svi ostali je obaraju radi povecanja izvoza. GOOD JOB.