Nakon duge neizvjesnosti oko državnih poticaja, stambene su štedionice i njihovi klijenti konačno ušli u zonu sigurnosti. Formula po kojoj će ubuduće izračunavati državne poticaje (DPS) u varijabilnom obliku, ovisno o tržišnom kretanju kamata, inicijalno je ideja Wüstenrot stambene štedionice.
Kako im se dosadašnja politika odrazila na poslovanje, govori Ivan Ostojić, član uprave.
Ponovo stižu ugovori
Vraćeni su vam poticaji. Kako su klijenti reagirali dok je trajao “ping-pong” njihova ukidanja i vraćanja?
Neizvjesnost se vrlo loše odrazila na portfelj klijenata, 2014. nam je bila jedina godina u povijesti s više otkazanih nego novosklopljenih ugovora. Ono što je bilo pozitivno kamatne su stope koje su znatno padale pa smo internim korekcijama kamata privukli dosta depozita. Imali smo rast od 200 mil. kn, 15%. Istina, platili smo nešto veću cijenu, ali to je fantastičan rast. Prvi pokazatelji u 2015. su jako pozitivni, vraćanje poticaja donijelo je puno manje otkaza i više ugovora.
Kako ste uopće poslovali, ne znajući hoćete li opstati?
U 2013. smo, kao jedan od argumenata zašto ukinuti poticaje, od kvazisocijaldemokratskog ministra financija Slavka Linića čuli da odobravamo premalo kredita. U 2014. je svaki četvrti kredit u Hrvatskoj odobren u stambenim štedionicama, ukupno oko milijardu kuna, a u Wüstenrotu svaki 20. stambeni kredit. Toliko o tome koliko je argumentacija imala smisla. Početkom 2014. zbog svih okolnosti preokrenuli smo poslovnu politiku, kreditnu aktivnost stavili u drugi plan, a fokus na stabilizaciju depozita. Klijenti su pozitivno reagirali i nije došlo do sloma. Kad je ministar Lalovac otvorio vrata pozitivnom dijalogu, krenuli smo vrlo agresivno s kreditiranjem i u zadnjih šest mjeseci 2014. odobrili više od 120 mil. kn kredita.
Porez na štednju neutralan
Tržište ipak jako zazire od zaduživanja, što očekujete?
Ove godine planiramo odobriti 30% više kredita, vraćen nam je DPS i činjenica je da imamo apsolutno atraktivan kreditni proizvod. Raspon kamate je od 2,99 do 4,99%, ovisno o udjelu vlastitih sredstava, i fiksna je kroz cijelo vrijeme otplate.
Kakve posljedice očekujete od poreza na štednju?
Za nas je potpuno neutralan i on je standard u svim europskim državama. No, kao kompanija se sve više okrećemo i osiguravateljskom biznisu jer, upravo zbog oporezivanja kamata, procjenjujem da će sljedeće razdoblje biti razdoblje životnih osiguranja.
Vaš je predsjednik uprave Zdravko Anđel možda i prvi na tržištu javno upozorio na mogući rast kamata i tečaja kredita u švicarskim francima. Tad su mu se gotovo smijali, uz opaske – tko je vama kriv što ste skuplji od banaka...
Mi stalno upozoravamo na činjenicu da je veliki udio stambenih kredita ugovoren uz promjenjivu kamatu, kao i da veliki udio ima u podlozi euribor koji je trenutačno na povijesnom minimumu i sigurno je da će se oporavkom europskog gospodarstva povećavati. A tad će s hrvatskim korisnicima koji su ugovorili promjenjivu kamatu problem biti puno veći od ovog sa švicarcima. Fiksne kamate u stambenim štedionicama jamče zaštitu socijalnog standarda u bilo kakvim tržišnim okolnostima.
Jeste li i danas “skupi”?
Ne da nismo skupi, nego smo apsolutno konkurentni i zadovoljni što sve više građana odgovorno procjenjuje sigurnost na dulji rok i realizira kredite kod nas, a da ispravno postupaju, govori činjenica da smo 31. prosinca imali udio loših kredita 1,35%, i to nakon 13 godina kreditiranja i više od 2 mlrd. kn isplaćenih kredita, dok je prosjek kod stambenih kredita na tržištu veći od 8%.
Mislite li da je moguće kreditirati samo u kunama?
Kreditiranje u kunama mora biti uz izvore u kunama, a nažalost, kod nas je udio štednje u kunama oko 5%. Udio kunskih kredita je samo 2%, a interes za kunske depozite ne raste. Od 170 mlrd. kn štednje građana, oko 25% drže strani državljani. Ukine li se valutna klauzula, je li realno da će ostaviti štednju u kunama? Što ako četvrtina bilance ode van?
Kakav stambeni kredit vi otplaćujete?
Stambene štedionice, po istim uvjetima kao i klijenti.
>>Stambenu štednju možete ugovoriti kao dar. Kako raste vaš unuk, rast će i štednja
>>Lalovac vraća poticaje na stambenu štednju, ali upola manje - 4,9 posto
Ovo me podsjeća na kretanje cijena nafte - kada cijene nafte padaju benzini ne mogu odmah pojeftiniti dok se ne potroši nafta kupljena po višoj cijeni. Kada cijene nafte rastu, više cijene benzina primjenjuju se odmah !!! Postavljam pitanje, ako je euribor referenca za određivanje visine promjenjivih kamatnih stopa, ZAŠTO SE KAMATE NISU SMANJIVALE od izbijanja krize na ovamo ? Euribor je, naime u tom preiodu PAO gotovo na NULU, a "naše" su banke istovremeno podizale kamatnu stopu "u skladu sa internom odlukom banke". To je definicija promenjive kamatne stope u svim starim stambeno-kreditnim ugovorima. Podiži kamatnu stopu koliko je bankama potrebno !!!!!